Što ubija Hrvate? Rak više nije vodeći uzrok smrti, evo koja bolest odnosi najviše života

Prošle je godine u Hrvatskoj preminulo gotovo dvije tisuće ljudi više nego u 2016. Konkretno, statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017. pokazuje da je bilo 53.477 smrtnih slučajeva, a godinu dana prije njih 51.542.

Rast broja umrlih, zanimljivo, nije uzrokovan povećanjem broja smrti zbog raka. Dapače, lani je, nakon niza godina, zabilježen pad broja preminulih onkoloških pacijenata ispod 14.000.

Maligne bolesti bile su drugi najčešći uzrok smrti, a na prvom mjestu bile su bolesti cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 23 i pol tisuće ljudi. Treći najčešći uzrok smrti bile su bolesti dišnog sustava (3139), a slijede ozljede i otrovanja (2694) te bolesti probavnog sustava (2255).

Kada promatramo bolesti pojedinačno, kao vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj lani je evidentiran srčani udar i angina pectoris (11.069 umrlih), slijedi moždani udar i ostale cerebrovaskularne bolesti (6147), a na trećem je mjestu rak dušnika i pluća (2994).

Skok bilježi broj umrlih od šećerne bolesti, s 1889 u 2016. godini na lanjskih 2331, što je povećanje od čak 23 posto. Čini se da danak, nažalost, uzimaju već poznati problemi s kasnim otkrivanjem i lošom regulacijom dijabetesa, koji uzrokuju brojne zdravstvene komplikacije.

Sve više upala pluća

Dijabetes se tako popeo na četvrto mjesto na listi ubojica Hrvata, dok je na peto mjesto pao rak debelog crijeva (2037 umrlih).

Na šestom mjestu su smrti zbog bronhitisa i astme, koje također bilježe porast, s 1735 u 2016. na 1966 u prošloj godini, a slijede smrti zbog slabosti (insuficijencije) srca (rast s 1196 na 1683 smrtna slučaja).

Kao osmi uzrok smrti u Hrvatskoj pojavile su se upale pluća, kojih u 2016. nije bilo na ljestvici od 10 najvećih "ubojica", a lani su odnijele 992 života. Slijede kronične bolesti jetre i ciroze (943), te bolesti srca i bubrega uzrokovane visokim krvnim tlakom (924).

Značajno je da je s lanjske liste 10 vodećih uzroka smrti, nakon niza godina, ispao rak dojke. Lani su zbog te zloćudne bolesti umrle 853 žene, a godinu prije njih 1002, i to čini pad od 17 posto, što je u jednogodišnjem razdoblju prilično veliki postotak.

Ako se takav trend nastavi, onda ćemo moći reći da javne akcije i apeli liječnika polako daju rezultate i da se žene u sve većem broju javljaju na ultrazvučne i mamografske preglede, te da se s učinkovitim liječenjem počinje na vrijeme.

U 2017. godini nije umrla ni jedna žena od komplikacija u trudnoći, porođaju ili babinjama. Prošle su godine bile zabilježene i 2694 nasilne smrti, među kojima je 1962 nastalo nesretnim slučajem, a bilo je i 635 samoubojstava te 51 ubojstvo.

Podjela prema spolu u 2017. godini pokazuje da su žene zastupljenije u ukupnom broju umrlih, a naročito u dobnoj skupini iznad 65 godina, dok muškarci više umiru u dobi do 64 godine.

Statistika po spolovima

Muškarci:

1. srčani udar

2. moždani udar

3. rak dušnika i pluća

4. rak debelog crijeva

5. bronhtis

Žene:

1. srčani udar

2. moždani udar

3. dijabetes

4. slabost srca

5. rak debelog crijeva

(rak dojke tek je na 7. mjestu)