Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o lokalnim porezima kojima se brišu odredbe koje se tiču uvođenja poreza na nekretnine, koji je trebao stupiti na snagu početkom iduće godine.
Premijer Andrej Plenković tim je povodom kazao kako će se problematika poreza na nekretnine riješiti kroz Zakon o komunalnom gospodarstvu, dodajući kako će se njegove odredbe uskladiti s pravnom stečevinom EU-a, a nakon toga će, uz temeljitu analizu obuhvata načela pravednosti i načela razmjernosti, te cjelovite procjene fiskalnog učinka, biti upućen u javnu raspravu.
Naglasio je da će ta tema biti na stolu idućih mjeseci, što znači da je moguće da nove promjene Zakona o komunalnom gospodarstvu stupe na snagu od siječnja 2019. godine, no to još nije utvrđeno i moguće je da izmjene krenu i kasnije.
Ako je suditi prema onome što je premijer kazao na Vladi i onoga što je do sada bilo rečeno, službeno i neslužbeno, lako je moguće da će nove odredbe o komunalnoj naknadi glasiti da će moći biti korištena ne samo za izgradnju infrastrukture, nego i za druge potrebne lokalne jedinice (kao što je bilo predviđeno za porez).
Jednako tako će se povećati broj kriterija za izračun komunalne naknade, pa će uz veličinu nekretnine, vjerojatno u obzir biti uzeti i drugi parametri, poput starosti, namjene te stanja nekretnine.
Dakle, bio bi to – ustvari – porez na nekretnine pod starim imenom komunalne naknade. Pitanje je samo bi li, kao u slučaju formalno ukinutog poreza na nekretnine, i u slučaju komunalne naknade bila predviđena druga faza primjene nekoliko godina nakon prvih izmjena, koja bi podrazumijevala i progresivne stope komunalne naknade ovisno o tome ima li porezni obveznik jednu ili više nekretnina.
Zdravko Marić, ministar financija, naglasio je, pak, kako zbog ukidanja poreza na nekretnine na snazi ostaju odredbe vezane uz porez na kuće za odmor, te da će se nastaviti napori i akcije oko prikupljanja podataka o nekretninama građana koje provodi lokalna uprava.
Inače, porez na nekretnine bi gradovima i općinama donio 300 do 400 milijuna kuna više prihoda, prvenstveno zbog većeg obuhvata poreza u odnosu na komunalnu naknadu.
No, iz Ministarstva financija nam je poručeno kako država neće lokalcima dodatno kompenzirati taj novac, jer će se sve poravnati novim Zakonom o financiranju jedinica lokalne uprave, koji ionako sav prihod od poreza na dohodak preusmjerava na lokalnu razinu.
Konačno, izmjenama Zakona o lokalnim porezima uvodi se i promjena kod obuhvata poreza na cestovna motorna vozila, jer se do sada za osobne automobile porez na cestovna motorna vozila plaća do 10 godina starosti, dok za motocikle nema starosnog ograničenja. Izmjenama će se izjednačiti kriteriji, pa će se i porez na motocikle plaćati samo za one do 10 godina starosti.