Da bi se zaštitili od koronavirusa, potrebno je imati što više informacija, osobito o načinu prijenosa i osobne zaštite.
Naime, to je način kako možemo izbjeći paniku pa i zarazu Covidom-19.
1. Koji su simptomi i kako se širi Covid-19 (koronavirus)?
Virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput povišene tjelesne temperature, kašlja, otežanog disanja, bolova u mišićima i umora.
U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta.
Zasad se sa sigurnošću može reći samo da se bolest širi s čovjeka na čovjeka i to kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju, a nije potvrđeno da je način prijenosa aerosol odnosno da se virus dulje zadržava u zraku.
2. Što treba učiniti ako smo bili u kontaktu sa zaraženom osobom?
Oni koji su tijekom posljednja dva tjedna bili u bliskom kontaktu s oboljelim bit će pod nadzorom u samoizolaciji i to kod kuće. Za to vrijeme treba mjeriti tjelesnu temperaturu jedanput dnevno te svakodnevno kontaktirati nadležnog epidemiologa. Razviju li se u tom vremenskom roku simptomi bolesti, epidemiolog će organizirati transport u bolnicu, a njegovi kontakti stavit će se pod zdravstveni nadzor. Inače, jedan zaraženi u prosjeku može prenijeti bolest na još 200 ili 300 osoba.
3. Tko su osobe pod povećanim rizikom?
Povećani rizik za komplikacije zbog zaraze Covidom-19 prije svega imaju starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, poremećaja jetre i bolesti dišnih puteva).
4. Gdje se provodi testiranje?
Ako liječnik smatra da se treba testirati na koronavirus, uputit će pacijenta u daljnji postupak. Naime, dobro je da se ne ide u ordinaciju liječnika obiteljske medicine već je najbolje nazvati ga i dobiti upute o daljnjem postupanju. Liječnik će obavijestiti epidemiološku službu i pokrenuti cijelu proceduru. Pacijent se može javiti i u nadležni Zavod za javno zdravstvo, točnije dežurnom epidemiologu. Inače, dijagnosticiranje koronavirusa u Hrvatskoj se provodi samo u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu.
5. Koje su osobne mjere za sprečavanje širenja koronavirusa?
Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni, može se koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60 posto alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Zato je preporuka da se ne diraju neopranim rukama.
6. Jesu li kirurške maske učinkovita zaštita?
Kirurške maske sprječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge. Manje su učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Za uobičajeni socijalni kontakt s oboljelim dovoljna je kirurška maska i održavanje udaljenosti najmanje jedan metar od bolesnika. Zdravstvenim djelatnicima koji su u doticaju s pacijentima za koje se sumnja ili je potvrđen koronavirus savjetuje se korištenje kirurške maske ili maske veće razine filtriranja (FFP2), a kod zahvata gdje se stvara aerosol FFP3 maske, preporuka je HZJZ-a.
7. Postoji li cjepivo i lijek protiv koronavirusa?
Zasad ne postoji niti cjepivo niti lijek. Stručnjaci kažu da bi možda u lipnju mogla krenuti prva testiranja cjepiva. Što se pak tiče lijekova, Kinezi su pokušali liječenjem lijekovima koji su prije nekoliko godina korišteni u liječenju ebole, ali čekaju se kliničke studije koje bi dokazale njihovu učinkovitost. Do tada ostaju samo lijekovi koji smanjuju simptome bolesti.
8. Moraju li sve oboljele osobe biti hospitalizirane?
Liječnici ističu da svi oboljeli ne trebaju biti u bolnici jer većina ima blaži oblik bolesti već samo oni kod kojih se razviju komplikacije.
9. Prenosi li se virus preko predmeta i poštanskih pošiljki?
Nesigurni su dokazi da se koronavirus može širiti preko zaraženih predmeta. Prema nekim informacijama, virus može neko vrijeme egzistirati izvan organizma, ali samo ako su uvjeti ‘idealni’ i to na sobnoj temperaturi. Prijenos novog koronavirusa putem poštanskih pošiljki nije još nigdje zabilježen. Svi dostupni podaci upućuju na to da je za prijenos s čovjeka na čovjeka potreban bliski kontakt poput obiteljskog kontakta ili liječenjem bolesnika u zdravstvenoj ustanovi što je razlog zaraze kod zdravstvenog osoblja.
10. Treba li odgoditi putovanje?
Dok je virus uglavnom ‘živio’ u Kini, preporuka je bila da se ‘ako se baš ne mora, ne putuje u Kinu’. No, otkako je virus sve više prisutan u Europi, sve se češće čuju preporuke da se ‘na put ne ide bez prijeke potrebe’.