Sve je bilo spremno za veliko slavlje.
Uvođenje eura i ulazak u Schengen trebali su označiti politički trijumf Andreja Plenkovića. Višegodišnji trud konačno se isplatio. Hrvatskom premijeru za rukom je prošlo ono u čemu nisu uspjeli njegovi prethodnici. Uveo je Hrvatsku u Europu bez granica. Uz to, stabilizirao je zemlju, smanjio udio javnog duga i ispunio uvjete za ulazak u Eurozonu.
Porast inflacije
A onda su trgovci, proizvođači, pekari, ugostitelji i frizeri odlučili iskoristiti priliku. Prvog dana uvođenja nove valute drastično su podignuli cijene. I hrvatskom premijeru pokvarili slavlje.
Nije dugo trebalo čekati da imperija uzvrati udarac.
- Slobodno tržište da. Kapitalizam da. Ali profiterstvo u ovakvoj situaciji ne. Pojedinci su iskoristili konverziju da neopravdano podignu cijene. To je lov u mutnom i tome ćemo se snažno suprotstaviti – ustvrdio je u četvrtak na sjednici Vlade premijer Plenković. Hladnim glasom nabrajao je što je Vlada do sada učinila da tvrtkama olakša poslovanje.
- Bili smo oslonac i građanima i gospodarstvu i u COVID i u energetskoj krizi. Očuvali smo 800 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru, isplaćivali im plaće i spasili 130 tisuća poduzeća.
U krizi smo u nekoliko navrata smanjivali PDV na hranu i na druge proizvode i uveli reguliranu cijenu struje, plina i naftnih derivata. Smisao uvođenja eura je dati hrvatskom gospodarstvu drugu najjaču svjetsku valutu, a ne omogućili da se da se netko u krizi neopravdano bogati na račun građana - upozorio je premijer. Naglašavajući pritom da se neopravdanim podizanjem cijena ruši standard građana i potiče neopravdan rast inflacije.
- Oni koji su mislili da to mogu raditi a da ne prođu bez posljedica varaju se. Država će djelovati. Pojedinci su napravili nekoliko faulova u napadu i ako ne vrate cijene na one koje su bile 31.prosinca, sankcionirat ćemo takvo ponašanje.
Više od prosjeka Unije
Nitko neće zarađivati ekstra profit na građanima. Razotkrit ćemo sve nepoštene prakse. Pohlepa ne smije prevladati nad solidarnošću – zaključio je premijer Plenković.
U Banskim su dvorima očito svjesni da se gruda snijega koju je zakotrljao posljednji val poskupljenja nakon uvođenja eura 1. siječnja lako može pretvoriti u lavinu. U kojoj mogu nastradati i građani, ali i sama Vlada.
O čemu se zapravo radi?
U zemljama koje su do sada uvodile euro rast inflacije je uslijed konverzije iz prethodne nacionalne valute u euro iznosio između 0.2 do 0.4 posto. Takvu je stopu očekivala i Hrvatska. Zemlja se ionako u 2023. suočila s rapidnom inflacijom. U studenom je ona iznosila 13,5 posto, nešto više od prosječne stope inflacije u Europskoj uniji, koja je bila 11,1 posto.
Procjena ekonomista je da će inflacija u 2023. stagnirati. Ne potpuno nestati, ali da će se ipak postupno smanjivati. Takve trendove očekivala je i Vlada. Inflantorni stisak trebao je popustiti. Hrvatska se pritom našla u posebno teškoj situaciji. Trgovci, proizvođači i obrtnici ionako visoke cijene, koje su eksplodirale ovog ljeta, kontinuirano su dizali i tijekom jeseni. A posebno u prosincu. Što zbog blagdanske ekstra zarade, što da preduhitre uvođenje eura.
I onda su se, na sva ta poskupljenja, još nakalemila i ona od 1. siječnja i formalnog hrvatskog ulaska u Eurozonu.
Što lako može dovesti do toga da će se u EU inflacija početkom godine ispuhati. A u Hrvatskoj nastaviti rasti. S pogubnim posljedicama po standard građana. Jer, budimo realni, i cijene iz prosinca su za prosječne hrvatske plaće previsoke.
Njihovo dodatno povećanje moglo bi biti kap koja će preliti čašu strpljenja građana. A kad su građani nezadovoljni prvi tko strada je Vlada. Plenković si ne može dozvoliti da se ono što je trebao biti njegov trijumf pretvori u debakl. Zato će nastojati svim sredstvima - od ukidanja subvencija na cijenu struje do povećanja poreza – zaustaviti daljnje pumpanje cjenovnog balona.
Vlada je u četvrtak usvojila Zaključak o provedbi načela zabrane neopravdanog povećanja cijena, kojim se poslovni subjekti koji su povisili cijene roba i usluga protivno Zakonu o uvođenju eura obvezuju da revidiraju maloprodajne cijene tako da budu određene najviše do visine maloprodajnih cijena koje su vrijedile 31. prosinca 2022.
Državnom inspektoratu, Poreznoj upravu i Carini naloženo je da provode kontrole. Najavljena je i mogućnost ukidanja subvencionirane cijene struje i povećanja poreza za one koji prekrše zaključak.
- Svi Vladini zaključci su pravno utemeljeni, vodi se računa o tome može li biti reperkusija na Ustavnom sudu. Trenutno se već mogu vidjeti izvještaji o cijenama na stranicama ministarstva, a još ćemo više pojačati tu analitiku kako bi građani mogli pratiti cijene po pojedinim artiklima po trgovačkim lancima – poručio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
On je pozvao telekome koji su najavili podizanje cijene svojih usluga za deset posto da dodatno razmisle.
- Nije korektno najavljivati bilo kakvo poskupljenje ako za to ne postoji opravdan razlog. I telekomi dobivaju jeftine cijene električne energije koje je osigurala Vlada – upozorio je Filipović.
Upozorenja sindikata
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever tvrdi pak da je pogreška napravljena još u početku. I da ju je sada teško ispraviti.
- Još u prosincu 2021. mi smo u sindikatu upozoravali da objave tzv. crnih lista mogu spriječiti divljanje cijena. Nije bilo dovoljno pratiti samo jesu li cijene izražene i u kunama i u eurima. Trebalo je već tada kontrolirati i rastu li cijene.
Vlada je sve to pratila pogledom. Uvjeravalo nas se da postoji džentlmenski dogovor da se cijene neće dizati. Umjesto da pokrenu snažnu kampanju protiv podizanja cijena, oni su bili opijeni ulaskom u Eurozonu i Schengen. Na koncu sve su to iz svojih džepova visokim cijenama platili građani – ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Sever.
Pri čemu on upozorava da odgovornost nije samo na Vladi, nego i na Hrvatskoj narodnoj banci.
- HNB je i po zakonu odgovorna za cijene. Kad su se već s Vladom ruku pod ruku u HNB-u držali kad su reklamirali euro, nisu smjeli u toj euforiji zanemarili ono na što su tijekom godine upozoravali i sindikati i mediji i sami građani: da srljamo u rast cijena.
Danas pekar kuka da je morao podignuti cijene jer su poskupljela jaja i kvasac. Ali poskupljenje se nije dogodilo u subotu 31. prosinca, da bi on trebao cijenu povećati 1. siječnja – poručuje Sever.
Pri čemu, zaključuje ovaj sindikalac, nije primijetio da je itko od obrtnika i poduzetnika u krizi prodao vlastiti BMW jer mu zbog povećanja troškova posao slabo ide.
Umjesto toga, trošak krize prebacili su na kupce. Koji su do sada ionako morali plaćati svaki njihov hir.