Šok i nevjerica – u najblažem bi se mogle opisati reakcije naših sugovornika iz sustava obrazovanja koji su imali prilike vidjeti nacrt jednoga od najstrože čuvanih radnih materijala na kojima se radi u proteklih godinu dana, a riječ je o izradi novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Prvi sastanak uključenih aktera na ovu je temu održan u resornom Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) u listopadu prošle godine, ali dosad su u javnost samo na kapaljku stizale vijesti o tome što će se mijenjati i kakva će rješenja ponuditi novi krovni osnovnoškolski i srednjoškolski zakon, čije se donošenje očekuje do kraja ove ili početka iduće godine.
Izmjena mreže škola
Iz pouzdanih izvora uspjeli smo neslužbeno doznati nekoliko prijedloga Ministarstva znanosti i obrazovanja koji bi, tvrde naši sugovornici, mogli izazvati tektonske poremećaje u osnovnim i srednjim školama. Uz ogradu da se radi o prijedlozima, a ne o konačnom tekstu koji će biti upućen u javnu raspravu, i tek treba vidjeti hoće li i u kojem obliku biti usvojeni, spomenimo ih nekoliko. Tako se nacrtom novog zakona navodno predlaže izmjena postojeće mreže škola na način da osnovne i srednje škole s redovitim programima, a koje su financirane iz državnog proračuna, imaju najmanje 150 učenika.
Prema MZO-ovoj bazi podataka “Školski e-Rudnik (ŠeR)”, ove školske godine gotovo 300 samo matičnih osnovnih i srednjih škola, ili njih više od petine, ima do 150 učenika.
- Opravdano je postaviti pitanje što to znači za opstojnost tih ustanova? Hoće li doći do njihova gašenja? To bi bila prava katastrofa za sve naše male sredine – upozoravaju naši upućeni sugovornici na moguće posljedice. Nadalje, dodaju, neki prijedlozi kojim potom slijede proturječni su ovome jer spominju “škole s manjim brojem učenika”, što ne znači da rješenja koja se za njih predlažu nisu na rubu ustavnosti. Naime, navodno je predloženo da učenici iz škola s manjim brojem učenika, u slučaju da nemaju stručno zastupljenu nastavu u nekim predmetima, te predmete slušaju – online. Prevedeno, to bi značilo da u onim manjim školama, na primjer na otocima, brdsko-planinskim krajevima ili općenito sredinama s manjim brojem djece, u slučaju da škola ne može pronaći nastavnika matematike ili fizike s odgovarajućom stručnom kvalifikacijom, te predmete slušaju na daljinu.
- To je protuustavno! Naš Ustav jamči da je obrazovanje u Hrvatskoj svakome dostupno pod jednakim uvjetima – naglašavaju naši sugovornici.
Rješenja se općenito traže za kronični nedostatak pojedinih nastavničkih struka u osnovnim i srednjim školama, osobito onih iz takozvanih STEM predmeta kao što su matematika, fizika, kemija, ali i informatika, a posljednjih godina sve je veći deficit i onih iz stranih jezika. Resorni ministar Radovan Fuchs u nekoliko je navrata ponovio kako bi iz tih razloga u sklopu novog zakona trebalo omogućiti povratak u nastavu “umirovljenika”, odnosno umirovljenih učitelja i nastavnika pojedinih struka. Prema našim saznanjima, to bi sada moglo biti sprovedeno u djelo, odnosno jedan je od prijedloga da se, u slučaju potrebe i kada škola nikako ne može pronaći kvalificiranog nastavnika za određeni predmet, može produžiti ugovor o radu do najkasnije 67. godine života s nastavnikom koji je stekao uvjete za odlazak u mirovinu. Navodno je jedan od prijedloga bio i da se, zbog istih potreba, u osnovnim - ali i srednjim školama - dopusti zapošljavanje prvostupnika iz tih predmeta.
Jedna od novosti oko koje, pak, navodno ne bi trebalo biti spora jest ukidanje postojećeg Pravilnika o načinu i postupku zapošljavanja u školskim ustanovama, odnosno ukidanje obveze testiranja kandidata pred povjerenstvom škole koje imenuje ravnatelj. Prema pravilniku donesenom u vremenu bivše ministrice Blaženke Divjak, ta su povjerenstva dosad mogla kandidate, koji ispunjavaju uvjete iz javnog natječaja, dodatno selektirati preko psihologijskog testiranja, pisane ili praktične (ogledni sat) provjere sposobnosti ili intervjua. Dosad je bilo mnogo prigovora na te postupke, a kako doznajemo, nisu ih se ni sve škole jednako pridržavale pa se sada predlaže njihovo ukidanje.
Dopunska nastava
Prijedlog oko kojega bi moglo biti kritika, kako doznajemo, tiče se i statusa ravnatelja škola koji nisu prošli reizbor, to jest nakon isteka mandata nisu ponovno izabrani za ravnatelje, a nemaju mogućnost ni za povratak na staro (nastavničko) radno mjesto u istoj školi. Predlaže se da se u tom slučaju u razdoblju od tri do šest mjeseci za njih osigura posao u drugoj školi, ali koja ne smije biti udaljena više od 50 kilometara od škole u kojoj su bili ravnatelji. Za to vrijeme dobivali bi i naknadu plaće, istovjetnu onoj u protekla tri mjeseca mandata.
Prema neslužbenim informacijama, jasnije se uređuje i obveza ravnatelja da mora zaposliti tehnološki višak sukladno odlukama nadležnih povjerenstava za zbrinjavanje tehnoloških viškova. Ima i nekih terminoloških izmjena – na primjer, dopunska nastava ubuduće bi se mogla zvati “potpomognuta nastava”. Novi zakon trebao bi također propisati i odredbe koje će omogućiti provedbu cjelodnevne nastave u školama, definirati procedure i rokove izmjene ocjena nakon zadnjeg dana škole i donijeti niz drugih odredbi.