U prvih pet mjeseci ove godine na hrvatskim cestama poginulo je 117 osoba, što je gotovo osam posto više nego u istom razdoblju lani.
Pridoda li se ovome porastu još i podatak da je i lanjska godina po smrtnosti na cestama kod nas bila za oko osam posto gora od prethodne, baš kao i prethodna od one prije nje, onda je dojam snažnog rasta, za razliku od onoga po pitanju standarda, do kraja jasan i zadnjem medijskom pesimistu.
Stanje sigurnosti hrvatskog cestovnog prometa je krajnje alarmantno i prema službenoj statistici EU-a za lanjsku godinu: kod nas je 2017. u prometu poginulo točno dva puta više ljudi nego što je prosjek Europske unije.
Brojni razlozi
U Europi na milijun stanovnika smrtno strada na cestama oko 40 ljudi, a u Hrvatskoj 80, što matematički ukazuje na dvaput veće šanse da u Hrvatskoj skončate na prometnicama. I lani smo se, povrh svega, našli među pet članica koje su zabilježile snažan porast poginulih. Gore od nas bile su samo Rumunjska i Bugarska, ali zato dajemo sve od sebe da ih prestignemo makar ove godine: uzimajući u obzir negativan trend u prvih pet mjeseci, do kraja 2018. lako bismo mogli dosegnuti i 400 mrtvih u prometu.
Naš vodeći prometni ekspert dr. Željko Marušić već godinama upozorava na čitavu nisku razloga zbog kojih su hrvatske ceste - za razliku od svih normalnih europskih država i usprkos sve naprednijim tehnologijama sigurnosti - iz godine u godinu sve smrtonosnija linija fronte. Riječ je o kompleksnom, no krajnje pogibeljnom koktelu prestaroga voznog parka, nepoštenog i neefikasnog pravosuđa, nedovoljnog kažnjavanja obijesnih vozača, nesigurnih prometnica, manjkavog nadzora, nelogičnih propisa, previsokih cestarina i preskupog taksi- prijevoza, lošeg zbrinjavanja unesrećenih i neefikasnoga globalnog upravljanja sigurnošću prometa.
Računajući realan broj stanovnika u RH, Marušić je uvjeren da je trenutačna prosječna smrtnost na našim cestama na milijun stanovnika još gora od službene statistike i da je već premašila 88 mrtvih. Trenutak za nacionalnu uzbunu odavno je za nama: po njegovu mišljenju, hitno treba utemeljiti Agenciju za sigurnost cestovnog prometa i ona se odmah mora sustavno pozabaviti mjerama za sanaciju stanja. Premijer, cijela Vlada, a jednako tako i predsjednica, trebali bi također ovome pitanju dati prioritet ako i dogodine ne žele biti svjedoci dodatnoga rasta crnih brojki, ističe Marušić.
Opet poskupljenje
Podaci Eurostata za 2017. godinu pokazuju da je u cijeloj Europskoj uniji najviše ljudi stradalo na magistralnim cestama (55 posto) i urbanim sredinama (37 posto), a daleko najmanje na autocestama (samo osam posto). Ovo precizno oslikava koliko su skupe cestarine na autocestama koje vozače tjeraju na magistralne i lokalne pravce izravno odgovorne za prometne tragedije neke nacije.
Dok uoči turističke sezone ionako preskupe cestarine na autocestama resorni ministar prometa Oleg Butković kod nas još jednom dodatno poskupljuje, europske zemlje u kojima je vožnja autocestama besplatna (Nizozemska, Švedska, Danska, Irska) nekim čudom imaju najmanji broj stradalih u prometu u cijeloj Europskoj uniji. Čini se da su im zbog nečega puno draži ljudski životi nego povećani proračunski prihodi.