S ovim zanimanjima nećete raditi "za kikiriki": Najveće su plaće u zračnom prometu i farmaciji

Konobar, kuhar, prodavač i vozač, samo su neka od najtraženijih zanimanja prošle godine u Hrvatskoj, no ujedno je riječ i o lošije plaćenim poslovima.

Prosječna ugostiteljska plaća u siječnju iznosila je 4072 kune, a toliko novca zarade zaposleni u pripremi i posluživanju hrane i pića. Statistika ne raščlanjuje dalje te plaće na "bušte" kuhara, konobara i pomoćnog osoblja, no i ovaj podatak govori nešto o tome zbog čega poslodavci ne nalaze lako radnike. Slabije plaćeni od ugostitelja su zaposleni u trima djelatnostima: u proizvodnji kože, i to 4001 kunu, odjeće, 4023 kune, te u osobnim uslužnim djelatnostima, 4009 kuna.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj iznosila je 6189 kuna, što je realno više 3,9 posto na godišnjoj razini, dok je siječanjska medijalna neto plaća iznosila 5114 kuna.

Čija je 'bušta' deblja

Portal MojPosao navodi da su najtraženija zanimanja u 2017. godini bila: konobar, prodavač, kuhar, programer, skladištar, vozač, prodajni predstavnik, radnik u proizvodnji, administrator te čistač. Vozači, ako je suditi po statistici, primaju mjesečno prosječne plaće od 5868 kuna, što je prosjek plaća za kopneni prijevoz. Prodavači su također traženi, no plaće su im tanke, u maloprodaji svega 4836 kune.

Prosjek za još jedno od najtraženijih zanimanja, za skladištare i zaposlene u pratećim djelatnostima u prijevozu, iznosi 7499 kuna. U prijevozu rade najbolje plaćeni radnici u Hrvatskoj, zaposleni u zračnom prijevozu s prosječnom buštom od 11.077 kuna.
Plaće veće od prosjeka, uz zrakoplovce, primaju zaposleni u farmaceutskoj industriji koji su siječnju dobili 9633 kune, a u vađenju sirove nafte i prirodnog plina isplaćeno je prosječno po 9509 kuna.

Nekad su ovim ljestvicama najvećih prosječnih plaća dominirali i vodeća mjesta držali zaposleni u duhanskoj industriji, koja danas isplaćuje i dalje natprosječnih 7315 kunu, ali premalo da bi se približili telekomunikacijama, koje su šeste u zemlji s 9023 kune neto prosječne plaće. Isto vrijedi i za financijski i osiguravateljski sektor s 8224 kune prosječne plaće.

Plaća većini najvažnija

S portala MojPosao kažu da su anketirali više od 1300 ispitanika tražeći odgovor na pitanje koja im je informacija najvažnija u oglasima za posao. Za najviše njih, 41 posto, najvažnija je informacija o plaći, bilo da je riječ o rasponu plaće ili konkretnom iznosu. Neki od ispitanika rekli su da poslodavci rijetko otvoreno kažu kolika je plaća, te se vrijeđaju na upit o njezinoj visini plaće, a pravo svakog radnika je unaprijed znati na koji iznos plaće pristaje ako prihvati posao. Informaciju o plaći slijedi ona o uvjetima rada, broju radnih, prekovremenih sati i smjenskom radu koja je važna za 31 posto ispitanika. Jedan od njih je kazao da mu je najvažnije znati broj radnih sati i (ne)plaćanje prekovremenih, jer radnik koji radi za plaću od 5000 kuna 70 sati tjedno, u stvarnosti radi za minimalnu plaću.

Više od minimalne i prosječne plaće zarađuju zaposleni u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, njihov je siječanjski neto prosjek 7044 kune, u zdravstvenoj zaštiti je 7739 kuna, a u obrazovanju neto plaća iznosila je 6495 kuna. Bolje raditi u kreativnoj, umjetničkoj i zabavnoj branši nego u obrazovanju ili graditeljstvu, u kojem se zarađuje od 4507 kuna za rad na zgradama do 6511 kunu koliko dobivaju zaposleni u niskogradnji.