Koliko je bilo snažno nevrijeme koje je zadnja dva dana pogodilo Dalmaciju govori nam i podatak Hrvatskog hidrografskog instituta koji je izmjerio rekordno visok val na Jadranu od čak 10,87 metara.
Morska grdosija zabilježena je u akvatoriju grada Dubrovnika pokraj otočića Sv. Andrije u utorak u 16 sati.
Iako su svjetioničari krajem 80-tih godina prošlog stoljeća znali zabilježiti prelazak vala preko krana stare dizalice za vađenje brodice, na visini od 11 metara, ovo je prva službena potvrda da se na ovom elafitskom otočiću, mjere najviši valovi na Jadranu.
Prije jučerašnjega, službeno zadnji val od 10,8 metara izmjeren je veljači 1986. godine na platformi PANON na sjevernom Jadranu također za vrijeme puhanja olujnog juga.
Olujno nevrijeme nije zahvatilo samo našu stranu Jadrana i u Veneciji je zabilježena poplava mora veća od metra, što je blizu rekordnoj visini razine mora iz 1966. godine.
Znanstvenici kažu, kako se događa upravo ono na što stalno upozoravaju. Klimatske promjene pojačavaju učinke nevera, sve brže se ruše meteorološki rekordi, a razina mora raste brže nego što se to očekivalo prije desetak godina.
Razina mora je od 1900. do 2016. godine porasla zmeđu 16 i 21 centimetara, a samo u periodu od 1993. do 2017.godine digla se za čak 7,5 centimetara.
Prije se vjerovalo da bi do 2100. godine razina mora mogla porasti za nešto manje od jednog metra, no UN-ov Panel za klimatske promjene (IPCC) ovo je ljeto izašao s procjenom kako nije isključeno da će do kraja ovog stoljeća, uz globalno zagrijavanje, more porasti i dva metra.
Po najnovijoj procjeni do kraja stoljeća razina svjetskih mora porasti će od 62 do 238 centimetara.To će se, predviđaju u IPCC-u, dogoditi u slučaju najgoreg scenarija - porasta temperature za 5 Celzijevih stupnjeva.
UN-ova studija, koju je sastavilo više od 100 autora na temelju 7000 znanstvenih dokumenata, objasnila je kakve će posljedice rast razine oceana, brzog topljenja ledenih pokrova na Grenlandu i Antarktici i smanjenje ledenjaka imati po 1,3 milijarde ljudi koji žive u vrlo niskim područjima. Autori studije ističu kako još uvijek ima vremena da se izbjegne ovakav scenarij, osobito ako se u narednim desetljećima znatno smanji emisija stakleničkih plinova.
-Srežite emisije stakleničkih plinova ako ne želite gledati kako zbog rasta razine mora gradovi nestaju, rijeke presušuju, a život se urušava u moru - oštro su upozorili znanstvenici u kapitalnoj studiji o povezanosti oceana, ledenjaka, ledenih kapa i klime.
Iako su prilično tmurne, prognoze UN-ova Panela čine se gotovo pa ružičastima u odnosu na procjene američkih znanstvenika.
Ako bi svijet do kraja stoljeća postao topliji za 3°C, američki znanstvenici u članku objavljenom u "Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A. (PNAS) " tvrde da bi razina mora do kraja stoljeća mogla porasti čak između 4,3 i 9,9 metara.
Treba li uopće objašnjavati što bi to značilo za Hrvatsku?
Kada bi se razina mora podigla samo dva metra gotovo bi sve rive na Jadranu bile poplavljene.
U slučaju rasta od četiri metra nestao bi Opuzen, Metković i Ploče..
Rast od devet metara potopio bi dijelove Trogira, Solina, Kaštela, Omiša, Zadra, Dioklecijanovu palaču...
Veći dio Makarske moglo bi se obići samo u podvodnoj turi kao i Nin, a Šibenčani bi mogli zaplivati na Poljani.
I dr. Ivica Vilibić, znanstvenik iz Laboratorija za fiziku mora splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo ovo je ljeto u "Slobodnoj Dalmaciji" upozorio kako će dugoročno gledano, na vremenskoj skali od stotinjak ili više godina, "prvi red do mora" morati iseliti.
- Do tada će biti moguće dijelom štititi tu obalu, no ulaganja u zaštitu će morati biti značajna. Na sreću, naša obala uglavnom nije niska, osim u područjima riječnih ušća. Stoga je dolina Neretve jedno od najugroženijih područja od porasta razine mora na istočnoj obali Jadrana – kazao je tada Vilibić za Slobodnu.