StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetZabrinjavajuće najave

Ravnateljica uprave za klimatske aktivnosti Dunja Mazzocco Drvar: Ljeto bi moglo trajati pet i pol mjeseci

Piše Marija Lončar
23. lipnja 2023. - 09:53

Jučer nevrijeme, danas vrhunac toplinskog vala. Zbog klimatskih promjena, toplinski valovi u Europi, pa i oni smrtonosni, bit će sve češći, upozorila je prošlog tjedna Svjetska meteorološka organizacija. Ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva Dunja Mazzoco Drvar u središnjem Dnevniku HRT-a, rekla je da će se topli dio godine znatno produljiti, ako se svijet ne počne ozbiljnije boriti protiv klimatskih promjena.

Analizirajući ovogodišnji lipanj kazala je kako je on "neobičan u drugom smjeru" te da je bio blag kao i proljeće.

 

- Proljeće je po temperaturnim prosjecima nije odstupalo u odnosu na proteklih 30 godina, a bilo je izrazito kišovito pa su to ljudi doživljavali kao svježije vrijeme. Ovog lipnja vrućina, ‘prva tridesetica‘ je došla relativno kasno - u Zagrebu tek 19.6. To se u posljednjih 30 godina dogodilo tek 3 puta. Vrijeme je bilo svježe i zato nam je ova vrućina neugodnija, kazala je u Dnevniku HTV-a Dunja Mazzocco Drvar. 

 

Komentirajući vremenske ekstreme potvrdila je da su se ‘svježiji periodi‘ produžili do lipnja, a oni topliji traju gotovo do prosinca.

- Uočili smo produljenje toplog dijela godine i to će se nastaviti, ako nešto ne učinimo. Očekujemo da će kroz 20 ili 30 godina ljeto trajati još duže - prema nekim projekcijama broj dana toplog dijela godine produljit će se na kopnu za tridesetak dana, a na moru za čak sedamdesetak dana, upozorila je.

 

 

- Nisu stvari crne ili bijele - ima puno nijansi. Ima puno stvari koje možemo napraviti a i promjene se događaju gradirano. Nikad nije kasno i što god počnemo činiti, brže i jače - ublažit ćemo situaciju i vratiti se na prikladnije uvjete, kazala je.

 

Komentirajući ‘Zeleni plan‘ Bruxellesa o klimatski neutralnom gospodarstvu do 2050. godine kazala je kako su strategije i zakoni već u procesu donošenja i u Hrvatskoj bi se mogli vrlo brzo implementirati.

 

 

- Hrvatska ne mora smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto, nego za otprilike 45 posto. To je i za nas vrlo ambiciozno. Dosad smo bili na dobrom putu, ali sad nam postaje sve teže. Od 1990. smo smanjili oko 24 posto. Moramo još toliko i treba ‘stiskati‘ i situacija je neugodna i nezahvalna, zaključila je Dunja Mazzocco Drvar.

 

Dodala je kako je poljoprivreda sektor koji zaostaje te da je to sektor koji "moramo puno više i intenzivnije zahvatiti". 

 

 

16. studeni 2024 18:17