Malta je posljednja u nizu članica Europske unije ponudila strancima stjecanje državljanstva za novac. Dok su Portugal, Španjolska i Mađarska strancima postavili uvjet stjecanja nekretnine ili državnih obveznica za izdavanje putovnice, Malta traži "keš", i to 650.000 eura.
Ima li smisla da Hrvatska, koja treba i stanovništvo i ulaganja, razmotri ponudu izdavanja putovnice strancima za novac ili neku drugu vrijednost?
– U interesu opstojnosti ove države i njezinih stanovnika, o svemu treba razmisliti, pa i o mogućnosti da se olakša pristup državljanstvu – smatra demograf Stjepan Šterc, podsjećajući na slučajeve sportaša koji su dobili naše državljanstvo po ubrzanoj proceduri. Naš sugovornik nije navodio imena, no svi se sjećamo šahovskog velemajstora Garija Kasparova, dizača utega Nikolaja Pešalova, kao i više odbojkašica, košarkaša i karatista koji su priskrbili putovnice po "kratkom postupku".
– Odgovor na pitanje kako olakšati stjecanje državljanstva, i što želimo i možemo postići na taj način, prilično je otežan zbog činjenice da nemamo jedinstvenu strategiju demografskih, populacijskih i obiteljskih politika. Moramo imati ciljeve kako bismo razradili alate, dio kojih može biti i politika dodjele državljanstva. A kad nemate ciljeva, nemate ni načina kako da dođete do njih – ističe Stjepan Šterc, koji nije zagovornik preslikavanja rješenja koje su za lakše stjecanje državljanstva donijele druge članice EU-a. Svaka zemlja, napominje, ima svoje specifičnosti.
– Ne znam kojim su se kriterijima i ciljevima vodile Malta, Portugal, Mađarska i druge države koje su omogućile stjecanje državljanstva, no mi, recimo, imamo veliku dijasporu. Trebalo bi vidjeti imaju li svi u dijaspori koji to žele hrvatsko državljanstvo, jesmo li im uopće ponudili tu mogućnost, znaju li uopće potomci naših iseljenika da mogu dobiti našu putovnicu. Od toga bi se moglo krenuti, računajući s time da bi stjecanje državljanstva naše iseljenike moglo potaknuti na povratak, a onda razmotriti i druge mogućnosti – predlaže Šterc.
Sadašnje zakonsko rješenje omogućava dodjelu državljanstva strancu na temelju boravka u Hrvatskoj duljeg od osam godina, braka s hrvatskim državljaninom ili znanja hrvatskog jezika. No, stranac može zatražiti i dobiti naše državljanstvo iako ne zadovoljava nijedan od spomenutih uvjeta, ali Ministarstvo unutarnjih poslova procijeni da je to u interesu države. Takva procjena MUP-a donosi se na preporuku ministarstva nadležnog za djelatnost kojim se tražitelj državljanstva bavi. Iz spomenutih primjera sportaša jasno je kako oni ne bi dobili putovnicu da se s tim nije usuglasilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
Kako doznajemo u MUP-u, u zadnje četiri godine 175 stranaca dobilo je naše državljanstvo s obrazloženjem da je to u interesu države.
– Nije propisana kvota broja osoba koje se prima u hrvatsko državljanstvo, već podnositelj u svom zahtjevu navodi pravni temelj njegova stjecanja, sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu. Ministarstvo unutarnjih poslova na temelju provedenog upravnog postupka, ocjene svih dokaza i cjelokupno utvrđenog činjeničnog stanja utvrđuje je li udovoljeno uvjetima za stjecanje hrvatskog državljanstva – napominju u MUP-u. Kad je u pitanju ukupan broj stranaca koji su zatražili naše državljanstvo, od 2013. do 2017. bilo je 18.772 zahtjeva za prijam u hrvatske državljane, od čega ih je odobreno 14.195.
Zanimljivo je da broj stranaca koji žele naše državljanstvo raste nakon ulaska države u Europsku uniju, ali ne nekom velikom progresijom. Dok je u 2013. MUP zaprimio 3579 zahtjeva stranaca za putovnicama, u prvoj godini članstva u EU-u čak je bilo manje takvih molbi (3138), a prošle godine naše državljanstvo zatražilo je 4675 stranaca.
U brojnim pokušajima privlačenja stranih ulagača u Hrvatsku, u nekoliko navrata spominjana je, doduše neslužbeno, mogućnost da Vlada investitorima koji to žele ponudi i državljanstvo. Nikada takav prijedlog, međutim, nije i službeno ušao u proceduru brojnih zakona čijim se izmjenama pokušalo privući investicije.
U Hrvatskoj narodnoj stranci potvrđeno nam je da se ideja o privlačenju investitora dodjelom državljanstva razmatrala u Vladi Zorana Milanovića.
– Razradili smo model koji je u svijetu poznat kao "business citizenship" i primjenjuje se u vrlo detaljnoj proceduri koja uključuje provjeru podrijetla kapitala, ozbiljnost ulagača i dugoročnost njegova interesa za državu čije državljanstvo traži. No, unutar tada vladajuće koalicije nije bilo sluha za prijedlog HNS-a, pa ćemo pokušati isti prijedlog staviti u program sadašnje Vlade – navode u HNS-u.
U svakom slučaju, jedan od razloga zbog čega država još uvijek nije spremna trgovati putovnicama kako bi privukla strani kapital, sigurno leži u tome što postoje zemlje, poput Rusije, Kine i Srbije, čiji novac još uvijek nije do kraja dobrodošao u Hrvatskoj bez obzira na zaklinjanja u slobodu protoka kapitala i slične floskule.