StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetSMRTNOST RASTE

Prva velika analiza epidemije u Hrvatskoj: Je li korona sad smrtonosnija nego tijekom prvog vala?

Piše Ivana Krnić, Kristina Turčin
9. rujna 2020. - 08:03

U protekla dva tjedna od infekcije covid-19 preminulo je 30 osoba, a od početka epidemije borbu s novim virusom u Hrvatskoj izgubile su 203 osobe.

Već gotovo dva mjeseca svjedočimo visokim, troznamenkastim brojkama što se tiče novooboljelih, ali ono što zabrinjava je sve veći broj smrtnih ishoda, hospitaliziranih i teško oboljelih osoba koje na životu održavaju respiratori.

Da je situacija ozbiljna pokazuju i podaci ECDC-a (Europski centar za prevenciju i suzbijanje bolesti), gdje se nalazimo pri samom vrhu nezavidnih statistika na razini EU. Osim što smo na četvrtom mjestu po broju oboljelih, iza Španjolske, Francuske i Luksemburga, sada smo se popeli i na četvrto mjesto po broju umrlih. Naime, incidencija 14-dnevnog praćenja broja umrlih na sto tisuća stanovnika u Hrvatskoj iznosi 0,7 posto. Ispred nas su Rumunjska s 3,2, Bugarska s 1,6, i Španjolska s 1,4 posto. Svi ostali imaju bitno bolje statistike, pa tako sljedeće zemlje po redu imaju gotovo duplo manju smrtnost, poput Belgije 0,4 posto, dok primjerice, susjedna Slovenija ima samo 0,1 posto.

Ministar zdravstva Vili Beroš kaže da se svi podaci trebaju dobro proučiti, od dobnih skupina, trajanja bolesti, ranije postojećih patoloških stanja, razvoja težih kliničkih slika pa, nažalost, i smrtnih slučajeva, te da se tek tada mogu donositi zaključci.

- Istina je da sada imamo nešto veći broj umrlih i da nismo zadovoljni kad se nađemo pri vrhu neke lošije statistike, ali treba uzeti u obzir da smo daleko ispod mnogo crnjih predviđanja za broj umrlih i osoba na respiratoru. Povećani broj umrlih je u direktnoj vezi s povećanim brojem zaraženih - ističe Beroš. Treba uzeti u obzir, dodaje, da se preminule osobe nisu liječile od danas do sutra, već da su to uglavnom procesi koji traju i po nekoliko tjedana.

Više inficiranih

- Kad je broj oboljelih veći, imamo i više inficiranih starijih, koji su najrizičniji. No, kao što sam rekao, to je predmet nekih dubljih analiza na kojima se radi - navodi Beroš i dodaje da poštivanjem osnovnih mjera distance i higijene zajedničkim snagama možemo smanjiti sve brojke koje nas u ovom trenu ne vesele.

Slično razmišlja i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić, koja broj hospitaliziranih također povezuje s brojem oboljelih.

- Još uvijek se može govoriti samo općenito jer nemamo analize koje se rade u Ministarstvu zdravstva. No, kako se povećava broj bolesnih, povećava se i broj hospitaliziranih. U bolnici su oni sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom, a od njih nekih deset posto završi na respiratoru - kaže Markotić i pojašnjava da najčešće imaju teške pneumonije. Dodaje da je uglavnom riječ o starijim osobama i osobama s kroničnim bolestima, ali da su imali i nekoliko mlađih ljudi, kao i onih bez komorbiditeta.

- Naravno, najteže bolesni su oni na respiratorima i njihov ishod je uvijek neizvjestan. Što se tiče naše bolnice, na dnevnoj bazi imamo i primanja i otpuštanja bolesnika, a kad se popunimo, zovemo KB Dubravu. No, za sada je situacija pod kontrolom - zaključuje Markotić.

Kakvi su trendovi koronavirusa u odnosu na proljetni val, zašto je naglo porastao broj smrtnih ishoda, koje su općenito promjene i ima li ih, pitali smo intenziviste u nekim bolnicama koji rade s najteže oboljelim covid pacijentima.

Sličan stav

Svi su sličnog stava i tvrde da promjene što se tiče jačine virusa nema, a povećan broj smrtnih ishoda je očekivan i povezuju ga s oboljenjem starijih osoba i onih s kroničnim bolestima, ali i s bitno većim brojem oboljelih. Naime, u prvom valu, onom proljetnom, preminuo je gotovo jednak broj osoba kao i od reaktivacije virusa na ljeto. Navode da je prosječna dob hospitaliziranih na intenzivnim njegama između 65 i 70 godina. Također, govore da su na respiratorima i oni s fatalnim ishodima uglavnom starije osobe i kroničari, dok svi s kojima smo razgovarali kažu da nisu imali mlade i zdrave preminule. Ta njihova zapažanja slažu se s podacima o smrtnim ishodima i o osobama na respiratorima koje smo dobili od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Kao glavne popratne ili osnovne bolesti kod tih pacijenata navode hipertenziju ili povišen krvni tlak, dok su među najrizičnije naveli i pretile osobe, one s plućnim bolestima, drugim kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom.

Na pitanje zašto su najrizičniji oni koji boluju od hipertenzije, kažu da ne mogu odgovoriti. Kao što je poznato, od početka epidemije covid-19 vodi se kao respiratorna virusna bolest, tako da poveznica visokog krvnog tlaka i virusa, koji u kombinaciji često završe fatalno, nije znanstveno razriješena.

Predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split dr. Ivo Ivić ipak je iskazao zabrinutost. U izjavama za medije je rekao da ga, iako je broj hospitaliziranih trenutno uravnotežen i kreće se oko 18, broj osoba na respiratoru zabrinjava.

“Ljudi bi umrli”

Njih je trenutno sedam. Vjerujemo da će broj hospitaliziranih ostati na ovoj razini ako se bude održavao ovakav ritam novootkrivenih, budući da je broj bolničkih prijema i otpusta otprilike jednak. S pacijentima na intenzivnoj njezi situacija je puno teža i ta je borba puno duža. Broj osoba na respiratorima se akumulira. Da nema respiratora, sve bi odavno bilo riješeno, ljudi bi odavno umrli - kazao je Ivić.

Kad se gledaju statistički podaci, prosječna dob preminulih od koronavirusa je 77,9 godina i ona je slična onoj u prvom valu, kada je prosjek bio 78,5, kao i u drugom, kad je bio niži za nešto više od godine dana i iznosio 77,2 godine.

Nešto drugačiji trend je u statistici prema spolu. Iako je na ukupnoj razini udio umrlih muškaraca 52, a žena 48 posto, vidljivo je da je došlo do promjene od proljetnog vala do ovog ljetnog. Naime, u proljeće je umrlo čak deset posto više žena, a sada se trend promijenio te je umrlih muškaraca za polovinu više nego žena.

Najveći broj umrlih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i to 54, što je zapravo i očekivano, s obzirom na proboj virusa u Dom za starije i nemoćne. Slijedi Zagreb s 26, Osječko-baranjska županija s 24, Koprivničko-križevačka sa 16 te Vukovarsko-srijemska županija s 14 preminulih osoba. Najmanje, po jednu preminulu osobu tijekom cijele epidemije, imaju Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Sisačko-moslavačka i Bjelovarsko-bilogorska županija.

107 na respiratoru

Najmlađa preminula osoba rođena je 1976. godine, a među mlađima su i po jedna osoba preminula s 45, 46 i 47 godina. Najveći broj preminulih je u dobnoj skupini od 75-79, i to 34, a jednako toliko osoba je preminulo u skupini 80-84 godine. Kada govorimo o mehaničkoj pomoći za disanje, odnosno respiratoru, od početka epidemije tu vrstu intenzivnog liječenja koristilo je 107 osoba. Najmlađa osoba koja je trebala respirator imala je 31 godinu, a u dobi do 50 godina na respiratoru su bili još po jedna osoba stara 37 godina, 43, 46 i jedna s 48 godina.Po dobnim skupinama, na respiratoru je bilo najviše osoba između 65 i 69 godina, njih 21, zatim 75-79, također 21, zatim 18 osoba 70-74 i deset osoba 55-59.

Veći udio umrlih od RH imaju samo Španjolska, Bugarska i Rumunjska

Hrvatska je, prema podacima koje je jučer objavio Europski centar za prevenciju i suzbijanje bolesti (ECDC), pri vrhu država Europske unije po kumulativnom broju preminulih od covida-19 na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana.

Podaci te agencije Europske unije kojoj je cilj jačanje zajedničke obranu EU od zaraznih bolesti, a koja objavljuje niz podataka o epidemiji covida-19 koristeći iste parametre za svaku zemlju članicu, pokazuju da su u posljednja dva tjedna veći udio preminulih na 100.000 stanovnika unutar EU imale samo Rumunjska, Bugarska i Španjolska. Španjolska je trenutno najzahvaćenija država EU te je u proteklih 14 dana imala prosječno čak 256 oboljelih na 100.000 stanovnika, što je dvostruko veći broj od prve sljedeće države, Francuske, koja bilježi 126 oboljelih. No, Španjolska nema i najveći prosječni broj preminulih: iako je u vrhu ljestvice najlošijih s 1,4 preminulih na 100.000 stanovnika u zadnja dva tjedna, lošije od nje stoje Bugarska i Rumunjska, koje pak imaju neusporedivo manji kumulativni broj zaraženih. Taj broj je u Bugarskoj 25, odnosno čak deset puta niži nego u Španjolskoj, a broj preminulih u 14 dana na 100.000 stanovnika ipak je veći. U Rumunjskoj je broj preminulih čak 3,2 na 100.000 stanovnika, iako je broj oboljelih 85, odnosno trostruko niži nego u Španjolskoj. Pokazatelj o broju preminulih, upozoravaju stručnjaci, ne ovisi samo o prosječnom broju zaraženih, već je i jasan pokazatelj stanja i učinkovitosti zdravstvenog sustava pojedinih zemalja. A to bi trebalo posebno zabrinuti Hrvatsku. Hrvatska, naime, ima i jako visoki broj prosječno oboljelih na 100.000 stanovnika u zadnjih 14 dana - on iznosi 93, no i četvrtu najvišu stopu smrtnosti od čak 0,7 na 100.000 stanovnika. Francuska, pak, ima bitno veći broj oboljelih (126 na 100.000 stanovnika tijekom 14 dana), no prosječni broj preminulih joj je više nego dvostruko niži od onog zabilježenog u Hrvatskoj. Prve sljedeće države nakon Hrvatske su Belgija, Grčka, Portugal i Poljska, kod kojih je taj broj 0,4, odnosno značajno niži nego od nas. U nizu zemalja, poput Slovenije, Njemačke, Austrije, Švedske ili Mađarske, taj broj iznosi tek 0,1, a u čak devet promatranih država taj je broj toliko nizak da, zaokruženo na jednu decimalu, iznosi 0,0.

Regionalni podaci ECDC-a pokazuju da je sjever Europe trenutačno najmanje izložen dio kontinenta, a Švedska, Finska i baltičke države jedini su dio EU u kojem postoje regije bez ijedne osobe kojoj je u posljednjih 14 dana potvrđena zaraza. S druge strane, najviše regija u kojima je prosječni broj zaraženih na 100.000 stanovnika u zadnjih 14 dana veći od 120 ima Španjolska. U Hrvatskoj je takvih pet županija: Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Zadarska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska.

23. studeni 2024 04:39