Prijedlog ministra Bošnjakovića: Ovrhe se vraćaju sudovima, zabranjuju se deložacije tijekom zime

Ovršni postupci vraćaju se pod okrilje suda, trebali bi pojeftiniti, biti učinkovitiji i pravedniji. Ciljevi su to novog Ovršnog zakona čije je glavne obrise jučer predstavio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavljujući okrugle stolove i javne rasprave na kojima će se brusiti zakon koji bi trebao biti u primjeni u proljeće 2019. godine.

Bitna je novost da se vjerovnici za pokretanje ovrhe obraćaju sudu koji na kraju donosi i odluku o ovrsi. Ovakvim uređenjem omogućiti će se izravno provođenje ovrha u svim zemljama EU-a, što prema presudi Europskog suda za ljudska prava do sada nije bilo moguće jer se javni bilježnik nije smatrao dijelom sudbene vlasti. Javni bilježnici ipak nisu izbačeni iz postupka, nego će dobiti ulogu pomoćnika suda. Sud će elektroničkim odabirom dostavljati predmete javnim bilježnicima koji će im de facto sve pripremiti. U ovršnom postupku ostala bi i Fina koja bi ovrhu provodila pod nadzorom suda. Iz postupka bi se isključio HZMO i poslodavci koji bi samo imali obvezu distribucije, prema nalogu suda ili Fine, iznosa plaće koji je izuzet iz ovrhe.

Zaštićena primanja

Uvelo bi se pravilo pokretanja ovršnog postupka elektroničkim putem na propisanom obrascu, te elektronička komunikacija između tijela u postupku, ovrhovoditelja pravnih osoba i stranaka koje zastupaju odvjetnici.

Prema riječima ministra Bošnjakovića, riješio bi se i problem (ne)obavještavanja dužnika o ovrsi. Obvezna bi bila opomena i obavijest o ovrsi koja bi se slala u osobni korisnički pretinac e-Građani.



Troškovi ovršnog postupka bi za dug do 5000 kuna trebali iznositi 200 kuna, a za dug veći od toga iznosa 300 kuna.

U važnije novosti spadalo bi proširenje primanja koja se ne bi mogla ovršiti, pa bi tu još ušle božićnica, uskrsnica, regres do porezno priznatog odbitka, pomorski dodatak, sindikalna socijalna pomoć i pozajmice, dnevnice za inozemno putovanje, naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, te naknade za odvojeni život.

Ukidanje fiducije

Namjeravaju se korigirati i odredbe kojima se priječi ovrha na jedinoj nekretnini koja služi za stanovanje. Tako se ovrha na takvoj nekretnini ne bi mogla provesti za dug manji od 40.000 kuna (sada je za dug do 20.000 kuna), no postojala bi i iznimka kada bi se i za manji dug mogla prodati nekretnina. Uvjet je da se vjerovnik namiri iz prodaje, a da dužniku ostane još toliko novca da si može kupiti drugu nekretninu.

Novost bi bila i da se ovrhe nad nekretninom ne bi mogle provoditi zimi, odnosno deložacije bi bile zabranjene od 1. siječnja do 1. travnja.

Zbog, kako je to kazao ministar pravosuđa, loših iskustava u praksi, ukida se fiducija (prijenos prava vlasništva) kao sredstvo za osiguranje duga. Ugovor o osiguranju fiducijom smatrao bi se ništetnim, a kao sredstvo osiguranja ostala bi i dalje hipoteka.

Nacrt prijedloga novog Ovršnog zakona u proceduru javnog savjetovanja uputio bi se nakon ljeta. Nakon javne rasprave ići će u saborsku proceduru. Bošnjaković se nada da će se usvojiti do kraja godine, ili početkom iduće, a nakon toga će ostaviti određeno razdoblje – vacatio legis, da se svi subjekti pripreme na primjenu novog zakona.