Posljednjih dana, odnosno od početka pojave omikron-soja koronavirusa, mnogi govore kako je to kraj pandemije i kako ćemo napokon svi skupa ponovno normalno disati i živjeti kao do siječnja 2020. godine, kad se koronavirus pojavio.
Je li ova optimistična tvrdnja točna i znači li omikron kraj pandemije, upitali smo prof. dr. sc. Andreja Trampuža, slovenskog infektologa i specijalista interne medicine u berlinskoj bolnici "Charite".
– Kraj pandemije da, kraj virusa ne. Uskoro ćemo se moći vratiti normalnom životu. Svaka pandemija ima svoj početak, vrh i kraj, i mislim da smo sada na kraju. No omikron nije jedini razlog zbog kojega smo sada na kraju pandemije, razlog je i cijepljenje, koje je u nekim državama dobro provedeno, a u nekima loše. Evo, već se neke države koje su procijepile 80 ili 90 posto svojeg stanovništva otvaraju, dok one koje to nisu učinile, kao što su Slovenija ili Hrvatska, to još ne mogu i moraju do ljeta procijepiti što više svojega stanovništva – rekao nam je dr. Trampuž.
– Kao što znamo, omikron se širi brže od svih dosadašnjih sojeva, međutim, on izaziva blažu kliničku sliku, pa će osoba koja ga dobije i preboli steći slabiji imunitet nego osoba koja je preboljela delta-varijantu. Prebolijevanjem delte imunost traje šest mjeseci, a omikrona od tri do maksimalno četiri mjeseca. Mnogi koji su preboljeli omikron misle: "A, sada sam dobio omikron. Super, imun sam", ali to nije točno. Omikron, naime, daje slabiji imunitet i opet se vrlo brzo mogu zaraziti njime. Osobe koje su preboljele omikron, a nisu se cijepile, najesen će ponovno imati problema. Znam za slučajeve da su neki u Njemačkoj u vrlo kratkom razdoblju dva puta bili zaraženi omikronom. Ali tko se cijepio, dobit će vrlo blagi oblik COVID-a – objašnjava dr. Andrej Trampuž.
Virus bi se na globalnoj razini trebao teže širiti?
– U svijetu je puno cijepljenih ljudi, virus će se zbog toga na globalnoj razini teže širiti. Rizik obolijevanja bit će veći tamo gdje se ljudi nisu cijepili u dovoljnoj mjeri. I dalje tvrdim da je rješenje cijepljenje.
Može li se u budućnosti vratiti delta-soj?
– Može se pojaviti neki novi delta-soj, i to do 20 posto virulentniji od prvotnog. Ne može biti puno smrtonosniji od prve delte, jer bi tada taj virus ubio mnogo ljudi u vrlo kratkom razdoblju pa se ne bi mogao ni širiti, kao što je bio slučaj s ebolom. Cilj je u Europi procijepiti najmanje 80 posto populacije i tada bismo zaista mogli slobodnije disati.
Puno se govori o tome da će se ljudi trebati svake godine cijepiti protiv koronavirusa, kao i protiv gripe.
– To će vjerojatno biti tako za one koji spadaju u rizične skupine, odnosno za one koji imaju rizične faktore. Oni će se vrlo vjerojatno morati cijepiti svake godine, kao i mlađi ljudi koji imaju slabiji imunosni sustav.
Što će biti s obaveznim cijepljenjem, koje uvode neke države, a koje nailazi na veliki otpor javnosti?
– Mnoge države nisu bile uspješne s cijepljenjem pa uvode obavezno cijepljenje, kao Austrija, Njemačka (medicinsko osoblje)..., a sve u svrhu toga da bi se što prije mogle u potpunosti otvoriti.
Ljudi i dalje umiru od COVID-a.
– U Njemačkoj svaki dan od delte umre i do 200 osoba. No, moram reći da se nije dogodilo ono što smo predviđali, a to je da će omikron prepuniti bolnice. U ovom trenutku od sto posto svih slučajeva COVID-a 19 u 90 do 95 posto je uzročnik omikron, a u pet do deset posto delta.
Međutim, moram kazati da nije dobro to što se u protekle dvije godine zbog COVID-a i zbog nošenja zaštitnih maski nismo zaražavali drugim virusima, kao što je gripa, pa nismo dobili potreban imunitet na gripu. Stoga se moramo pripremiti za gripu jer nismo imali prirodni "booster". No, najvažnije je da ćemo sljedeće ljeto provesti bez mjera – zaključuje prof. dr. sc. Andrej Trampuž.