Nakon kratkotrajnog zatišja u 2020. godini, kada je buknula pandemija koronavirusa, u 2021. godini ponovno su se pojačala iseljavanja iz Hrvatske.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) o migraciji stanovništva RH u 2021. godini, iz inozemstva se u našu zemlju lani doselilo 35.912 osoba, a u inozemstvo odselilo njih 40.424, što je dovelo do negativnog migracijskog salda od -4512 (više odseljenih nego doseljenih). To je znatan skok u odnosu na 2020. godinu, kada smo zabilježili jedan od najnižih negativnih migracijskih salda s inozemstvom u proteklih deset godina, koji je iznosio -632 osobe.
Odoše u Njemačku
S obzirom na takav rezultat, nije velika utjeha ni podatak prema kojemu se lani u Hrvatsku doselilo gotovo 2500 osoba više nego 2020. godine. Što se tiče strukture doseljenih iz inozemstva, manje od trećine (29,6 posto) čine hrvatski državljani, dok je 70,4 posto stranaca, a kada su u pitanju odseljeni iz Hrvatske, njih 64,2 posto su hrvatski državljani te 35,8 posto stranci.
- U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad – objašnjavaju iz DZS-a. Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 22,4 posto doselilo se iz Bosne i Hercegovine.
Podatak da su se iz zemlje u inozemstvo prošle godine odselile 40.424 osobe pokazuje porast iseljenih za 6378 osoba u odnosu na 2020. godinu, a nije ni neko iznenađenje da se najviše njih, ukupno 13.077 ili 32,3 posto uputilo u Njemačku. Kada je riječ o zemljama Europske unije, slijedi Austrija (3425), Irska (866) te Slovenija (804), a od zemalja koje nisu članice EU-a vodeća je po odseljenju bila BiH (6613 osoba) te Srbija, u koju je otišlo 3999 osoba iz Hrvatske. Najviše doseljenih iz inozemstva u Hrvatsku bilo je iz BiH (8055), Njemačke (5371), Srbije (3743), Kosova (1811), dok se, primjerice, iz Azije doselilo 4436 osoba, od kojih svega 148 hrvatskih državljana, a ostali su stranci.
Iz Hrvatske se u inozemstvo lanjske godine odselilo više muškaraca (63,5 posto) nego žena, a ono što je posebno porazno jest da je gotovo polovica svih odseljenih (45,9 posto) u najproduktivnijoj dobi od 20 do 39 godina.
Što se tiče doseljenih u Hrvatsku, također je pretežito (72,7 posto) riječ o muškarcima.
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku, pokazuju podaci DZS-a za 2021. godinu, najveći su udio imala najveća područja, i to Grad Zagreb (23,4 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (10 posto). Prema udjelu u ukupnom broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu također Grad Zagreb (18,3 posto), Splitsko-dalmatinska (8,5 posto) te Primorsko-goranska županija (7,8 posto).
Seobe unutar županija
Hrvati su se lani više selili i unutar županija te mjesta unutar iste županije. Tako su, kada govorimo o unutarnjoj migraciji, mjesto stanovanja promijenile 71.864 osobe ili 7709 osoba više nego 2020. godine. Najveći broj preseljenih (gotovo 46 posto) također je bio u dobi od 20 do 39 godina, a više su se unutar Hrvatske selile - žene (54,6 posto). Najveći dio preseljenog stanovništva (40,5 posto) selio se između županija, a ostali ili između gradova/općina iste županije (38,5 posto) ili naselja istoga grada/općine (21 posto).
Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija zabilježile su najveće migracije stanovništva između gradova/općina iste županije, dok su najveću međužupanijsku migraciju imali Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Ukupno sedam županija, među kojima je i Zadarska (+263) imalo je međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih u tu županiju nego odseljenih), a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (plus 1904 osobe). Negativan saldo migracije među županijama imalo je njih 13 i Grad Zagreb, s tim da je najveći bio u Brodsko-posavskoj županiji (-447 osoba) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (-395 osoba).
Dalmacija ima razloga za zabrinutost jer također bilježi veća iseljavanja u odnosu na protekle godine. Najgore je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, iz koje su lani preko granice otišle 1563 osobe, dvostruko više nego, primjerice, 2017. godine. Doselilo se tek 1188 osoba pa dolazimo do negativnog vanjskog migracijskog salda od -375 osoba. Dodamo li k tome negativan saldo kada je u pitanju unutarnja, to jest migracija među županijama (-261), ukupna migracija 2021. godine u toj županiji (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) iznosila je -636 stanovnika.
Splitsko-dalmatinska županija lani je također imala najviše odseljenih u tuđinu od 2017. godine, ukupno 3421 osobu, s tim da je dobra vijest da je ovdje broj doseljenih iz inozemstva lani dosegnuo 3582, što nas dovodi do pozitivnog vanjskog migracijskog salda od 161 osobe. Toj su županiji očigledno veći problem međužupanijska preseljenja, jer su se iz SDŽ-a prošle godine u drugu županiju odselile 1843 osobe (a tek 1597 doselilo), pa kada se sve zbroji i oduzme (vanjska plus unutarnja migracija), Splitsko-dalmatinska županija lani je u migracijskim procesima zabilježila minus od 85 osoba.
Zadar u plusu
Iz Šibensko-kninske županije lani su se u inozemstvo odselile 1093 osobe, a doseljenih je 972 (-121), a pridodaju li se tome međužupanijska preseljenja, saldo ukupne migracije u toj županiji ima također negativan predznak: -139 osoba ukupno.
U Dalmaciji je po migracijskim procesima u plusu jedino Zadarska županija, i to zahvaljujući prije svega unutarnjoj migraciji: iz te se županije u inozemstvo prošle godine odselilo 1935 osoba, najviše u zadnjih pet godina, a doselilo 1922 (-13). Međutim, iz drugih županija ovdje se doselilo 1376 osoba, a odselilo u druge županije njih 1113 (+263). Kada se sve to zbroji i oduzme, Zadarsku su županiju migracijski procesi lani doveli u plus za 250 stanovnika.
Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva na razini Hrvatske imale su lani slavonske županije Brodsko-posavska (-1268 osoba), Vukovarsko-srijemska (-1261 osoba) i Osječko-baranjska (-1222 osobe).