HDZ-ovci se već počinju pripremati za unutarstranačke izbore koji bi se prema Statutu stranke trebali održati iduće, 2020. godine.
Očekuju da će im kampanja početi već potkraj ove, a ostala je samo dvojba hoće li se u prvim mjesecima iduće godine izabrati kompletno novo vodstvo, i to od općinskih i gradskih organizacija, preko županijskih do Predsjedništva, zamjenika predsjednika i predsjednika HDZ-a, ili će to biti u drugoj polovici godine, nakon parlamentarnih izbora, piše Jutarnji list.
Zadnja vijest iz kuloara govori, međutim, da bi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković mogao ubrzati unutarstranačke izbore i održati ih već najesen. Prema toj verziji Plenkoviću je cilj u svibnju odnijeti uvjerljivu pobjedu na europarlamentarnim izborima, a to znači osvojiti pet zastupnika (što je deklarirani cilj, a pokušat će se doći do šest), a onda na krilima pobjede najesen provesti izbore u stranci.
Time bi izbjegao da mu se unutarstranački izbori koji nužno donose potrese i sukobe poklope s izborima za predsjednika(cu) države, da se naslanjaju na parlamentarne izbore i ništa manje bitno, time bi izbjegao da se strankom mora baviti u vrijeme hrvatskog predsjedanja Unijom.
Neovisno o tome kada će se provesti, ovo će biti najneizvjesniji unutarstranački izbori. Statut HDZ-a uveo je novost da se izbori za predsjednike svih stranačkih organizacija biraju po principu jedan član, jedan glas. Pritom je uvjet za sudjelovanje na izborima da su članovi upisani u člansku evidenciju HDZ-a i da su na dan izbora imali podmirene sve članarine u posljednjih šest mjeseci.
U HDZ-u tvrde kako će najmanje neizvjesni biti izbori za predsjednika stranke i vjeruju da Andrej Plenković neće imati protukandidata. - Plenković nema oporbu u Saboru, a nema je više ni u HDZ-u. U stranci nema osobe koja bi oko sebe mogla okupiti neku snagu koja bi ugrozila Plenkovića. U jednom trenutku stvarao se otpor protiv njega, ali to više ne postoji - govori jedan od članova Predsjedništva.
Ipak, ne bude li do izbora u HDZ-u nikakvih kaznenih postupaka protiv Milijana Brkića, ne treba isključiti da će se ponovno kandidirati za zamjenika predsjednika HDZ-a. Sam Brkić ne želi govoriti ima li namjeru ponovno se kandidirati na stranačku dužnost prema kojoj u odsutnosti predsjednika vodi stranku, no njemu bliska osoba poručuje “da se nikad ne zna”, čime daje do znanja da Brkić još nije bacio koplje u trnje.
Međutim, za razliku od Plenkovića, Brkić bi trebao očekivati protukandidate za funkciju zamjenika predsjednika stranke, a tu je ishod neizvjestan. Neki HDZ-ovci nas uvjeravaju da mu je afera SMS bitno poljuljala ugled i utjecaj u stranci, dok drugi ističu da on i dalje u HDZ-u ima svoje sljedbenike.
Na izborima će zasigurno biti i više kandidata za mjesta u Predsjedništvu koja se izravno biraju, no u HDZ-u nas uvjeravaju da izbor stranačkog vodstva neće izazvati nikakve potrese u stranci, ali da će ih sigurno biti na lokalnim razinama - od općinskih, preko gradskih do županijskih organizacija.
Na terenu će se “sudariti” starija garnitura HDZ-ovaca koji su protiv promjena, dolaska novih ljudi i podmlađivanja stranke te mlađa struktura koju promovira sam Plenković, a koja smatra kako je vrijeme da i oni počnu zauzimati pozicije.
Na rezultate sljedećih unutarstranačkih izbora te budući izgled HDZ-a velikog će utjecaja imati sređivanje stranačke evidencije. Govori se kako HDZ ima oko 220.000 članova, no više HDZ-ovaca tvrdi da će se taj broj do kraja godine jako istopiti. Naime iz stranačke središnjice u Zagrebu već je prema terenu krenula inicijativa da se popis članstva uskladi s odredbama GDPR-a (Opća uredba Europskog parlamenta o zaštiti osobnih podataka).
Svaki član HDZ-a treba dati izjavu kako pristaje da stranka koristi njegove osobne podatke. Paralelno s tim postupkom provodit će se revizija članstva jer će se morati brisati svi oni koji se vode kao članovi, a zapravo godinama ne obnavljaju svoje članstvo niti plaćaju članarine.
Prema tvrdnji predsjednika jedne od županijskih organizacija, samo oko 30 posto članova HDZ-a plaća članarinu. Premda ona nije velika (iznosi 120 kuna godišnje, ne plaćaju je osobe s primanjima do 3500 kuna, dok za dužnosnike iznosi 5 posto primanja), HDZ-ovci nemaju naviku biti revni u njezinu podmirivanju. Kako je podmirena članarina, i to u posljednjih šest mjeseci, preduvjet za sudjelovanje na unutarstranačkim izborima, dio članova zasigurno će je regulirati, no procjene su da to neće biti znatnije brojke.
- HDZ će se do kraja iduće godine jako pročistiti. Dio ljudi će otići sam jer neće biti zadovoljni zato što nisu na listama za Sabor, neki neće proći na unutarstranačkim izborima onako kako su planirali, posebno u uvjetima jedan član, jedan glas, a sigurno će biti i toga da će pojedini utjecajniji članovi morati odstupiti jer će se suočiti s kaznenim postupcima - kaže jedan od sugovornika za Jutarnji list i dodaje da će se nakon izbora novih predsjednika županijskih organizacija Plenkovićev položaj u HDZ-u dodatno učvrstiti. Tu tezu bazira na pretpostavci da će se na čelo županijskih organizacija kandidirati mahom ljudi koji su lojalni stranačkom šefu, a oni koji bi kontrirali Plenkoviću, poput Darka Milinovića u Lici ili Alojza Tomaševića, već su udaljeni iz stranke.
U HDZ-u postoje dvojbe trebaju li mijenjati Statut, s obzirom na to da se u njemu navodi kako se izbori održavaju svake 4 godine, ako ih pomaknu nakon sljedećih parlamentarnih ili ih ubrzaju i provedu već ove godine nakon europarlamentarnih. Mišljenja su podijeljena, piše Jutarnji list.