StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetsjednica vlade

Plenković: Hrvatska otvara granice za deset zemalja, a lista će se i proširivati. U idućih sedam godina dobit ćemo duplo više novca iz EU nego dosad

28. svibnja 2020. - 13:18

Izmjenom odluke o privremenoj zabrani prelaska granice Hrvatska će omogućiti ulazak u zemlju državljanima Slovenije, Mađarske, Austrije, Češke, Slovačke, Estonije, Litve, Latvije, Njemačke i Poljske, najavio je u četvrtak premijer Andrej Plenković.

"Prema našoj analizi, epidemiološki komparativnim slikama, ovo su zemlje u kojima postoji ili sličan napredak kao u Hrvatskoj ili su trendovi takvi da možemo donijeti takvu odluku i omogućiti uz odgovarajuće epidemiološke preporuke i posebnu aplikaciju koja je već napravljena, dolazak državljana iz ovih zemalja u turističkoj sezoni", rekao je Plenković na sjednici Vlade.

Kako se situacija bude poboljšavala, širit će se, kaže, ciljna skupina zemalja koje mogu doći u Hrvatsku.

Hrvatskoj u idućih sedam godina duplo više novca iz EU nego dosad

Plenković je izjavio i da će Hrvatska, uz instrument oporavka koji je EK jučer predložila i novi višegodišnji financijski okvir (VFO), u razdoblju od 2021. do 2027. imati duplo više sredstava na raspolaganju nego u prethodnih 7 godina, što pokazuje da je članstvo u EU dobro, kao i da je jako dobro da se ide u dublju integraciju.

Osvrnuvši se na početku sjednice Vlade na plan pod nazivom "EU sljedeće generacije", koji je Europska komisija predstavila u srijedu, Plenković je kazao da je riječ o izrazito važnom dokumentu za gospodarski oporavak, koji je nastajao zadnjih nekoliko tjedana i mjeseci, i plod je intenzivnih konzultacija s EK Hrvatske i ostalih članica EU.

Tim dokumentom planirano je 750 milijardi eura potpore članicama za poticanje oporavka nakon pandemije Covida-19, pri čemu je za Hrvatsku predviđeno nešto više od 10 milijardi eura, od čega 7,3 milijarde bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi kroz moguće zajmove. EK će izaći i s prijedlogom za alociranje 1.100 milijardi eura u okviru višegodišnjeg financijskog okvira.

Nakon pandemije promijenili su se prioriteti u radu Europske komisije, izjavio je Plenković te dodao da je važan izraz političke volje država članica da se usvoje dokumenti koji će povrh onoga što nosi idući 7-godišnji proračun (VFO) dati dodatnu financijsku mogućnost za provođenje projekata, planova i mjera za brz oporavak svih članica.

Taj instrument za oporavak je dokumenti pod nazivom "EU sljedeće generacije", koji predstavlja okvir na temelju kojega će se angažirati, uz 1.850 milijardi eura u sklopu novog 7-godišnjeg proračuna, još dodatnih 750 milijardi eura. On će se provoditi kroz tri stupa - potpora članicama u oporavku, pokretanje gospodarstvu uz pomoć privatnih ulaganja te da se nauče određene lekcije iz ove krize, rekao je premijer.

"Svi ovi dokumenti su važni za Hrvatsku, jer će nam omogućiti da sve ovo što je u protekla dva-tri mjeseca Vlada svojim odlukama napravila za očuvanje radnih mjesta, za sugrađane koji su zaposleni u privatnom sektoru i premošćivanje ove situacije gdje možda nisu imali dovoljno proizvodnih, proizvođačkih, trgovačkih ni uslužnih aktivnosti, da kažemo da ne samo da ćemo osigurati 3.250 kuna naknade za ožujak i dva puta po 4.000 neto za travanj i svibanj, nego nećemo uzeti ni poreze i doprinose. Većeg pružanja ruke i stajanja iza privatnog sektora teško se moglo i zamisliti. Nema presedana u modernoj hrvatskoj povijesti", ocjenjuje Plenković

Po njegovim riječima, taj dokument izrazito je izdašan za Hrvatsku, jer donosi prema prijedlogu EK alokaciju od 10,013 milijarde eura u iduće četiri godine, od čega su 7,36 milijardi eura bespovratna sredstva, što je gotovo 55 milijardi kuna. Uz to, postoji i mogućnost uzimanja zajmova od 2,65 milijardi eura, što je praktički oko 75 milijardi kuna, povrh sredstava iz EU proračuna, a ta sredstva mogu se iskoristiti za potpore zaposlenicima, malim i srednjim poduzećima, digitalnoj transformaciji, pomoć sektorima od turizma do kulture.

"Riječ je o iznosu koji doseže gotovo 20 posto BDP-a", ustvrdio je Plenković.

Dodao je i da će novi prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira biti značajno bolji za Hrvatsku nego onaj koji je bio na stolu u veljači. "Sa sigurnošću mogu reći da ćemo uz ovaj instrument oporavka i VFO u razdoblju od 2021. do 2027. imati duplo više sredstava na raspolaganju nego što smo imali u razdoblju 2014-2020. I zato je članstvo u EU dobro i zato je jako dobro da idemo u dublju integraciju", rekao je Plenković. Dodaje da se ovdje vidi što znači osnaženi suverenitet Hrvatske kao članice EU jer nema nikoga drugog tko bi nam mogao dati tolika sredstava.

Izmjene Zakona o obrazovanju i Zakona o socijalnoj skrbi

Kroz izmjenu Zakona o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi omogućit će se učenicima od prvog do četvrtog razreda da lakše završe školu i da nemaju straha od negativnih ocjena, odnosno ponavljanja, rekao je premijer.

Učenicima od petog do osmog razreda u osnovnoj školi te od prvog do četvrtog u srednjoj povećava se limit odlaska na popravni s dvije na četiri ocjene nedovoljan.

"Dajemo šansu da kroz dva popravna roka i dodatne napore osiguraju prolazak u viši razred. Mislim da je to napor Vlade u otežanim okolnostima i mislim da je on dobro osmišljen", ustvrdio je Plenković.

Vezano za prijedlog izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kojom se naknada za roditelje njegovatelje povećava s 2500 na 4000 kuna, Plenković je ustvrdio da je riječ o snažnoj poruci Vlade za roditelje njegovatelje i djecu, za one kojima je zaista objektivno teško.

"Našli smo način kako da se ta naknada financira i na ovaj način radimo jedan pozitivan iskorak", dodao je.

Plenković je izvijestio da je od javnog poziva za sugrađane koji su imali takva oštećenja da ne mogu više boraviti u svojim stanovima, zaprimljeno 130 zahtjeva za financiranje najamnine.

Oni su u obradi, a sutra će biti deset konkretnih rješenja za dio ljudi koji su smješteni u SD Cvjetno naselje i nekoliko njih koji su van doma koji su ispunili sve kriterije postavljenih u Vladinoj odluci, najavio je.

"To znači da ćemo žurno djelovati i osigurati da većina sugrađana koje imaju na to pravo što prije useli u stanove u kojima će imati dostojanstven život dok se ne realizira obnova", dodao je.

Rekao je i da su u tijeku pripreme za Dan državnosti 30. svibnja. "To je veliki dan - dan konstituiranja prvog demokratski izabranog Sabora prije 30 godina. Važno je da ga obilježimo pogotovo što je on rezultat izmjena zakona koje smo donijeli", dodao je.

Premijer je svim pripadnicima čestitao Dan Hrvatske vojske (HV) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) koji se danas obilježava.

16. studeni 2024 21:36