Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić odlučio je u javno savjetovanje službeno uputiti dosadašnju javno poznatu verziju reforme mirovinskog sustava, iako istovremeno radi kalkulacije o drugom scenariju vezanom za neke glavne odredbe te reforme.
Zbog toga i dalje ostaje glavna dvojba - kome će se i u kojem obimu uplaćivati dodatak od 27 posto, a mi ćemo ovdje pokušati dati odgovore na glavna pitanja i razjasniti preostale dileme.
Kome će se uplaćivati dodatak od 27 posto?
- Službeni prijedlog Ministarstva je da se dodatak od 27 posto nastavi uplaćivati samo na mirovine koje se isplaćuju samo iz prvog stupa, dok oni koji će ostvarivati mirovinu iz prvog i drugog stupa neće imati pravo na dodatak od 27 posto na dio mirovine koji ostvaruju iz prvog stupa. No, i oni građani koji mogu primati kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa moći će se odlučiti na model isplate mirovine kao da su štedjeli samo u prvom stupu i tako dobiti dodatak od 27 posto na prvi stup.
Što to znači za visinu mirovina?
- Prema dosadašanjim analizama, kombinirana mirovina za prosječne plaće iz prvog i drugog stupa će biti manja za osam do devet posto u odnosu na isplatu mirovine samo iz prvog stupa, odnosno bit će isplativa samo za tri do pet posto građana, to jest za one koji su imali prosječnu plaću tijekom cijelog radnog staža od preko 17 tisuća kuna. To znači da će se za 95 posto građana isplatiti primati mirovinu kao da su štedjeli samo u prvom stupu.
27 posto
Zbog čega se onda ne ukine drugi stup, ako se kombinirana mirovina neće isplatiti za 95 posto građana?
- Ministarstvo nema nikakav odgovor na to pitanje, dapače tvrde da će povećati izdvajanje za drugi stup sa pet na šest posto, ali će i dalje (i to tek nakon 2040.) kombinirana mirovina - bez dodatka od 27 posto na dio iz prvog stupa - biti isplativa samo za, prema grubim procjenama, pet do sedam posto građana.
Je li to konačno rješenje?
- Neslužbene informacije iz Ministarstva rada kažu da se istovremeno radi kalkulacije o tome da se dodatak od 27 posto isplaćuje i za kombinirane mirovine, odnosno na udjel prvog stupa u toj mirovini.
Što bi pak to značilo za visinu mirovina?
- Prema izračunu Ministarstva to bi značilo da bi kombinirane mirovine za građane koji su imali prosječnu plaću bile veće za 1,7 posto iduće godine u odnosu na mirovine isplaćene po modelu prvog stupa, potom bi se ta razlka postupno povećavala i do 2040. bi bile veće za šest posto.
Postoji li mogućnost da Ministarstvo i Vlada pristanu na dodatak od 27 posto na kombiniranu mirovinu, odnosno za dodatak na udjel prvog stupa u toj mirovini?
- Postoji, ali vjerojatno bi onda taj dodatak iznosio 15 do 20 posto, kako bi se u stvari izjednačile kombinirane mirovine i isplata mirovina po modelu prvog stupa.
Kakvog smisla ima drugi stup, ako će biti jednake kombinirane mirovine i mirovine isplaćene po modelu drugog stupa?
- Nema baš nekog posebnog smisla. Dio smisla ostaje samo zbog toga što mirovina iz drugog stupa može biti naslijeđena. Ali, ako pristanete na to da nakon umirovljenja u slučaju vaše smrti vašu mirovinu može naslijediti vaša supruga, ili netko od nasljednika, tada će vam mjesečna mirovina biti manja za oko 20 posto u odnosu na to da niste odredili nasljednika. Tako umanjenu mirovinu će nastaviti primati vaš nasljednik.
Koliko je ljudi dosad pristalo na prebacivanje iz kombinirane mirovine na isplatu mirovine po modelu isplate prvog stupa?
- Dosad je oko 16 tisuća osoba odabralo prelazak iz kombinirane mirovine u prvi stup u trenutku umirovljenja, a samo je za 300 umirovljenika bilo isplativije primati mirovinu iz kombinirane mirovine (prvi plus drugi stup).
Nasljeđivanje mirovine
Što se događa sa sredstvima iz drugog stupa ako osoba umre prije umirovljenja?
- U slučaju smrti prije odlaska u mirovinu, sredstva iz drugog stupa se mogu isplatiti obitelji kao nasljedstvo. Dosada je bilo osam tisuća takvih isplata.
Izračun pokazuje da za čak 300 tisuća ljudi s najmanjim plaćama, a koji bi primali kombiniranu mirovinu, ona ne bi bila isplativa niti uz dodatak od 27 posto. Što s njima?
- Njima bi se onda morao dodati posebni dodatak da im bude jednaka ili isplativija kombinirana mirovina u odnosu na mirovinu po modelu isplate samo iz prvog stupa.
Koliki bi bio proračunski trošak do 2040. ako bi se uveo dodatak od 27 posto i za dio prvog stupa u kombiniranim mirovinama?
- Dodatni trošak bi do 2040., tvrde u Ministarstvu, bio oko 40 milijardi kuna.
Kada će se povećati dob za starosnu mirovinu sa 65 do 67 godine?
- Postupno će se povećavati svake godine za četiri mjeseca, a od 2031. i muškarci i žene idu u mirovinu uz starosnu dob od 67 godina. U punu mirovinu ćete od 2027. moći i sa 61 godinu, ako imate 41 godinu staža (sada možete sa 60 godina ako imate 41 godinu staža).
Kada se može ići u prijevremenu starosnu mirovinu?
- Prema novom zakonu će se postupno povećavati doba za prijevremnu mirovinu (plus 35 godina staža) za četiri mjeseca godišnje, s tim da trenutačno možete u prijevremenu mirovinu sa 60 godina (plus 35 godina staža), uz umanjenje mirovine za 0,10 posto do 0,34 za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Od 2031. ćete ići u prijevremenu mirovinu sa 62 godine (plus 35 godina staža), s tim da će biti provedeno linearno umanjenje od 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno 4,08 posto po godini do maksimalno 20,4 posto za najviše pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.
Naknada za isplatu
Može li se raditi uz starosnu mirovinu?
- Uz mirovinu u punom iznosu možete raditi i sada do četiri sata dnevno, a tako će i ostati.
Što je s najnižom mirovinom?
- Predlaže se povećanje najniže mirovine za tri posto (trenutačno ima 243.000 korisnika najniže mirovine s prosječnim iznosom od 1.518 kuna).
Kolika je naknada Mirovinskog osiguravajećeg društva (MOD) koje isplaćuje mirovinu iz drugog stupa?
- U trenutku podnošenja zahtjeva za ostvarivanje mirovine, kapitalizirana sredstva drugog stupa na osobnom računu osiguranika prebacuju se u MOD, a MOD umirovljeniku isplaćuje mirovinu umanjenu za pet posto naknade. Sada postoji samo jedan privatni MOD za isplatu mirovina, a HZMO će osnovati svoj MOD čija će naknada biti ispod pet posto. Država će smanjivati i naknade društvima za upravljanje mirovinkim fondovima koji upravljaju novcem članova do njihovog umirovljenja.
Hoće li rasti ili padati udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći?
- Prema dosadašnjim izračunima analitičara smanjivat će se udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći.