Pomicanjem kazaljki za jedan sat naprijed, odnosno s 2 sata ujutro na 3 sata, u nedjelju 31. ožujka počet će ljetno računanje vremena, a to bi, s obzirom na nedavnu odluku, moglo biti jedno od zadnjih pomicanja sata u EU-u.
Praksa pomicanja kazaljki dvaput godišnje, krajem ožujka za jedan sat naprijed i njihovo vraćanje u listopadu za sat natrag, uskoro bi trebala otići u povijest jer je Europski parlament nedavno podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata i zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.
Prema sadašnjem režimu s ljetnim računanjem vremena prestaje obaveza paljenja svjetala na vozilima tijekom dana, osim za vozače mopeda i motocikla koji tijekom cijele godine moraju voziti s uključenim dnevnim svjetlima.
Prelaskom na ljetno vrijeme mijenja se i obračun električne energije pa se struja utrošena od 8 do 22 sata obračunava prema višoj tarifi, a od 22 do 8 sati prema nižoj tarifi.
Zbog pomicanja kazaljki i na prugama HŽ Infrastrukture uobičajeno se organiziraju posebna dežurstva osoblja u elektrotehničkim službama i prometnim uredima kako bi se svi automatski uređaji koji pokazuju, registriraju ili daju točno vrijeme namjestili na novo vrijeme.
Pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja seže u prošlo stoljeće, a najčešće se spominjala ušteda energije, što je jedan od razloga zbog kojeg su države članice to dosta dugo primjenjivale, stoji u tekstu izvješća koje je pripremila Marita Ulvskog, članica Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D).
Štetno za zdravlje
Novije studije pokazuju, međutim, ograničene efekte takve prakse te ističu njezine negativne posljedice. Pokazalo se da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije te pate od poremećaja tzv. cirkadijalnog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor.
U poljoprivredi pomicanje sata ima negativan učinak na prinos usjeva i dobrobit životinja te remeti bioritam stoke, što primjerice utječe na mužnju krava. Te promjene negativno utječu i na javno zdravlje, pri čemu su najviše pogođena djeca i starije osobe.
Nova direktiva ne znači automatsko ukidanje ljetnog računanja vremena u EU-u ili uvođenje "jedinstvenog vremena" u Europi, već okončava praksu usklađenog pomicanja sata na razini EU-a te omogućava državama članicama da odaberu vlastiti način računanja vremena, odnosno hoće li zadržati zimsko računanje vremena ili prijeći na ljetno računanje.
Pomicanje u 1:00
Primjena nove direktive počinje 1. travnja 2021. pa bi posljednje zajedničko pomicanje sata trebalo u svakoj državi članici početi posljednje nedjelje u ožujku 2021. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu (UTC).
Europska komisija objavila je u kolovozu 2018. rezultate javnog savjetovanja u kojem se od 4,6 milijuna europskih građana, velika većina, njih 84 posto, izjasnila da treba odustati od pomicanja sata, a većina unutar te većine želi da se zadrži ljetno računanje vremena tijekom cijele godine.