Otrovne biljke razaraju povijesna središta dalmatinskih gradova, evo od kojih najviše strahuju iznajmljivači, ali i čuvari prirode

Brojne invazivne biljne i životinjske vrste udomaćile su se u Dalmaciji. Američki cvrčak, palmina pipa, šimširov moljac, pajasen, narančin moljac - zajedničko ovim pošastima je da su ilegalno ili poluilegano u međunarodnoj trgovini sadnicama dospjeli u Hrvatsku.

Pajasen (čemerika-smrdljika) tolikom brzinom se širi da mijenjaju i vizuru dalmatinskog krajobraza, američki cvrčak napada vinovu lozu u Pojezerju, narančin moljac nasade agruma u Neretvi, palmina pipa poharala je gotovo sve palme u priobalju.Uvezene invazivne vrste postale su posljednjih godina veliki društveni i gospodarski problem u čije su se rješavanje uključili svi od lokalne pa do državne uprave.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije je započela uklanjanje invazivne strane vrste pajasen (Ailanthus altissima) na dijelu Pelješca, na više lokacija na prostoru od Malog Stona do naselja Žuljana, što uključuje i područja kulturne baštine Stona i Malog Stona. Uklanjanje će se obavljati do kraja 2024. godine, na način da će se uklanjati u četiri sezone – proljeće te jesen 2023. i 2024. godine.

Uklanjanje invazivne strane vrste pajasen (Ailanthus altissima) predstavlja ključnu aktivnost u sklopu projekta "Life Contra Ailanthus – Uspostava kontrole invazivne strane vrste Ailanthus altissima (pajasen)". Time je planirano je uspostavljanje kontrole nad invazivnim pajasenom u dva područja ekološke mreže "Natura 2000" - poluotok Pelješac i Nacionalni park Krka - te u gradovima i mjestima s povijesnom jezgrom (Dubrovnik, Ston i Mali Ston).

Pipa uništava palme

Hanza Media

U okviru projekta planirane su aktivnosti uklanjanja pajasena, sprječavanja njegovog daljnjeg širenja, redovito praćenje, te uspostava nacionalnog protokola i proširenje trenutnog zakonodavnog okvira. Unutar projektnih područja za aktivnosti su odabrana staništa koja su najozbiljnije ugrožena pajasenom i njegovim širenjem, a koja su važna za očuvanje staništa i vrsta kako na nacionalnoj razini tako na razini Europske unije.

Glavni partner je Zavod za zaštitu okoliša i prirode iz sustava Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a uz Javnu ustanovu partneri na projektu su Nacionalni park Krka i tvrtka "Vrtlar".

Ukupna vrijednost projekta je gotovo 2,6 milijuna eura, a sufinanciran je sa 60 posto novcem EU-a, te sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (17,62 posto).