Prema najavama ministra zdravstva Milana Kujundžića, novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti trebao bi biti usvojen do ljeta, no upravo završeno javno savjetovanje o nacrtu zakona pokazalo je kako najavljene promjene izazivaju žestoke reakcije.
Više od 350 komentara stiglo je u javnoj raspravi, posebno su negativne primjedbe zdravstvenih sindikata i udruga pacijenata, a niz zamjerki dala je i pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Matica hrvatskih sindikata, Savez samostalnih sindikata, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi... svi oni traže da se odustane od predloženih izmjena koje, prema njihovu mišljenju, vode u tajkunizaciju i amerikanizaciji hrvatskog zdravstva.
Zbrka u domovima zdravlja
Zakonom se, među ostalim, planira privatizacija primarne zdravstvene zaštite, a prema mišljenju pučke pravobraniteljice Vidović, osnivanje privatnih ordinacija u domovima zdravlja koji su nositelji sustava javnog zdravstva stavlja njihove nositelje u povlašteni položaj i u odnosu na liječnike privatnike na slobodnom tržištu i u odnosu na liječnike koji su u radnom odnosu u domovima zdravlja. U prvom redu stoga što su im ordinacije opremljene javnim novcem, imaju niže troškove, a veće plaće, slobodu rada i druge pogodnosti koje donosi status privatnog poduzetnika.
Budući da su ordinacije oblik privatne prakse, nije jasno bi li njihovi nositelji, uz brigu o pacijentima preko ugovora s HZZO-om, mogli nastupati i na slobodnom tržištu uz izravnu naplatu svojih usluga, a što je, ako je riječ o obliku privatne prakse, jedino logično. U tom slučaju, upozorava pravobraniteljica, nejasan je i međusobni odnos samih pacijenata, odnosno prednost privatnih pacijenata u odnosu na pacijente preko HZZO-a, što bi moglo rezultirati i dugačkim listama čekanja u sustavu primarne zdravstvene zaštite, čak i u ordinacijama liječnika obiteljske medicine, i to prije svega onih pacijenata koji pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruju preko HZZO-a.
Pravobraniteljica podsjeća kako je javno zdravstvo civilizacijski doseg kojim se jamči pravednost i društvena odgovornost za jednaku dostupnost zdravstvene skrbi svim članovima društva, te solidarnost zdravih s bolesnima, bogatijih sa siromašnima i mladih sa starima.
– Zadiranjem u navedene postavke narušavaju se temelji javnog zdravstva, što potencijalno otvara vrata koruptivnim djelatnostima, diskriminaciji i kršenju temeljnih ljudskih prava, uključujući i pravo na zdravlje. Da bi se to spriječilo, potrebno je jasno razdvojiti javno zdravstvo od privatnoga – navodi.
Smatra kako djelatnost primarne zdravstvene zaštite mora ostati jedino u okvirima sustava javnog zdravstva, s domovima zdravlja u kojima su liječnici i drugo medicinsko osoblje u radnom odnosu i čija su prava i obveze koji proizlaze iz radno-pravnog statusa jasno definirani i ujednačeni.
Iznimno opasno
Zakonske odredbe koje se odnose na financiranje zdravstvene zaštite, investicijsko ulaganje i održavanje zdravstvenih ustanova iz državnog proračuna, pravobraniteljici su prihvatljive jedino u slučaju jasnog razdvajanja javnog zdravstva od privatnog poduzetništva u zdravstvu.
– U suprotnom, javni se novac ulaže u privatno poduzetništvo liječnika koji su nositelji/vlasnici ordinacija, stvarajući im profit, što je u suprotnosti i s člankom 49. Ustava RH, u kojem stoji kako svim poduzetnicima država osigurava jednak pravni položaj na tržištu. Domovi zdravlja, čija je uloga i svrha u okvirima predloženim nacrtom Zakona nejasna, takvom bi organizacijom vjerojatno ostali kadrovski i materijalno devastirani, iako su građeni javnim novcem, pretvarajući se u relativno jeftin servis privatnim liječnicima – primjedbe su pučke pravobraniteljice.
Nekadašnji SDP-ov ministar, sada nezavisni zastupnik, Mirando Mrsić kaže kako je javno savjetovanje o zakonu farsa.
– Proteklih dana mogli smo čuti od ministra Kujundžića da, unatoč činjenici da se i sindikati i radnici protive najavljenoj privatizaciji zdravstva, Vlada i dalje namjerava usvojiti navedeni zakon do kraja lipnja. Najava privatizacije zdravstva iznimno je opasna jer će posljedica biti da će zdravlje biti dostupno samo bogatima – smatra Mrsić.
SVI BI U GRAD
Sela bez ambulanti?!
Uz brojna druga pitanja koja se tiču ulaska privatnika u domove zdravlja i predloženog sustava ordinacija, otvara se i pitanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite pacijentima u ruralnim, neatraktivnim i često prometno odsječenim krajevima, u kojima je i sada teško pronaći liječnika i drugo potrebno osoblje.
– Lako se može pretpostaviti da bi većina zahtjeva za osnivanje ordinacije bila usmjerena na veće gradove, u kojima je dostupan i veći broj pacijenata, dok bi slabije razvijena područja ostala nepokrivena – upozorava Lora Vidović
Narušavaju se temelji javnog zdravstva, što potencijalno otvara vrata koruptivnim djelatnostima, diskriminaciji i kršenju temeljnih ljudskih prava, uključujući i pravo na zdravlje - poručuje javna pravobraniteljica Lora Vidović