Nakon više od dvije godine korištenja na hrvatskim cestama, električni romobili konačno će biti ozakonjeni. Ministarstvo unutarnjih poslova u javnu raspravu uputilo je izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se u Hrvatskoj vozilo bez sjedećeg mjesta definira kao "osobno prijevozno sredstvo", a čiji radni obujam nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW i koja na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h.
Riječ je o električnim romobilima, monociklima s motornim ili električnim pogonom. No što je s el. romobilima koji postižu brzinu veću od 25 kilometara na sat? Naime, na ulicama možete naići na sve više el. romobila koji razvijaju brzinu i do 70 kilometara na sat, piše Jutarnji list.
Prema pojašnjenju iz MUP-a, svi ti električni romobili, prođe li ovaj prijedlog, kao i oni sa sjedećim mjestom, morat će biti homologirani i registrirani da bi mogli sudjelovati u prometu na cestama. Ista je stvar i s električnim biciklima. Svi oni kojima je snaga veća od 0,25 kW i razvijaju brzinu veću od 25 km/h također će morati biti homologirani i registrirani.
U MUP-u smatraju kako će ova odredba dovesti do pada prodaje vozila sa sjedećim mjestom, a građani koji već imaju takve el. romobile imat će povećanje troškova. Uz to, mikro i mali poduzetnici koji se bave iznajmljivanjem električnih romobila sa sjedećim mjestom neće se moći baviti djelatnošću ako ta vozila ne registriraju.
Prema prijedlogu MUP-a, el. romobile bi mogle voziti osobe starije od 14 godina. Korisnik bi ga mogao voziti po biciklističkoj stazi ili traci. Ako toga nema, mogao bi ga koristiti po nogostupu, ali u tom slučaju bi morao ići brzinom pješaka. Odnosno maksimalno 5 kilometara na sat. I tu dolazimo do važne razlike između bicikla i el. romobila.
U slučaju kada nema biciklističke staze, biciklist se mora spustiti na kolnik, a korisnik el. romobila mora ići na nogostup. Ako se neće držati te odredbe, može biti kažnjen s 500 kuna.
Neki naši sugovornici tvrde da je trebalo el. romobile izjednačiti s biciklima i omogućiti im vožnju po kolniku. Osim toga, navode kako će romobilisti teško kontrolirati brzinu po nogostupu jer je pri 5 kilometara na sat vozilo gotovo pa neupravljivo. Oni koji su iščitali prijedlog izmjena Zakona smatraju kako se njima jedino želi usvojiti zakonski alat kojim će se u slučajevima prometnih nesreća moći kazneno procesuirati vozače el. romobila što do sada nije bilo moguće.
Zakonodavac također propisuje da korisnik el. romobila noću koristi reflektirajući prsluk, a mlađi od 16 godina koji voze el. romobil morat će nositi zaštitnu kacigu. Iako se u pojašnjenju prijedloga izmjena zakona navodi kako svakodnevno svjedočimo činjenici da u prometu na cestama sve više sudjeluju različita vozila koja se pokreću na električni pogon, ovim izmjenama zakona nisu obuhvaćeni i električni bicikli kojih na cestama sve više. Tako nije definirano kojim prometnim površinama se oni smiju kretati niti koja je njihova najveća dopuštena snaga i brzina.
Osim električnih automobila, zakonski se prvi put definira i potpuno automatizirano vozilo. Riječ je o vozilu koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača. Izmjenom zakona se predlaže da samo u takvom vozilu osoba ne mora sjediti na vozačkom mjestu, dok se propisuje kazna od 3 do 7 tisuća za sve one koji koriste vozila s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozilo) u kojem vozač ne sjedi na vozačkom sjedalu za vrijeme vožnje te nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima. Takvo ponašanje smatra se izrazito teškim prekršajem, počinjenim s izravnom namjerom.
Predlaže se i povećanje iznosa kazne za vožnju brzinom neprilagođenom uvjetima na cesti, koja je česti uzrok prometnih nesreća. Kazna sada iznosi 500 kuna i predlaže se povećanje na 1000 kuna. Izmjenom zakona radnici "pauka“ moći će ukloniti automobil koji je parkiran na mjestu za punjenje električnih automobila.
Prema ovom prijedlogu vozači koji u automobilu razgovaraju na mobitel uz pomoć slušalica iste neće smjeti imati u oba uha već samo u jednom. Policija namjerava stati i na kraj vlasnicima stranih vozačkih dozvola koji divljaju po hrvatskim cestama. Predlaže se ozakonjenje primjene zaštitne mjere zabrane korištenja strane vozačke dozvole u trajanju od mjesec dana do dvije godine.
Ovim izmjenama Zakona dozvoljava se i jahanje konja na cestama. To je uvedeno zbog "očuvanja tradicije i kulturne baštine pokladnih i drugih jahanja, te jahanja u turističke svrhe". Naime, sadašnjim odredbama Zakona "nije regulirano sudjelovanje jahača koji jašući na jahaćim životinjama sudjeluju u prometu na cestama".
Jahač mora biti stariji od 16 godina te je dužan noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom. Dok jaše po cesti, ne smije imati više 0,50 promila alkohola u krvi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....