Trenutno ni sam ne znam što i kako. Većina splitskih osnovnih škola je nepripremljena, nedostaje sve, od kuharica, prostora, čak i posuđa ako želimo kuhani obrok.
Veliki dio škola nema blagovaonicu, čak i one koje organiziraju produženi boravak podjelu hrane organiziraju u prenamijenjenim prostorima. Užarile su se ovih dana telefonske linije među splitskim ravnateljima, tražimo rješenja, ali nikakvih konkretnih uputa od Grada Splita, koji je osnivač 28 gradskih osnovnih škola – još nemamo.
Prepričava to Davor Šimić, ravnatelj Osnovne škole "Lokve-Gripe" iz Splita i predsjednik aktiva ravnatelja osnovnih škola Grada Splita, koji u ovome zadnjem tjednu prvog polugodišta užurbano radi na tome da svi njegovi učenici od 9. siječnja i povratka u školske klupe sa zimskih praznika, kako je to najavljeno s državne razine, imaju osiguran najmanje jedan besplatan obrok u školi.
Tri modela
Država se u taj ambiciozan projekt upustila krajem godine, premijer Andrej Plenković je osobno sredinom listopada najavio kako će država godišnje za to izdvajati oko 550 milijuna kuna te sufinancirati najmanje jedan besplatan obrok svakome od 311 tisuća osnovnoškolaca u iznosu od deset kuna po djetetu. S riječi na djela krenulo se vrlo brzo – a osigurani novac trebao je potaknuti osnivače (gradove i županije) da u dogovoru s ravnateljima u provedbu krenu već početkom drugoga polugodišta. Resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja najavilo je da će u tu svrhu odobravati dodatna zapošljavanja osoblja po školama. Ravnatelji su također dobili upute kako se prehrana od drugog polugodišta može organizirati na tri načina: prema modelu A (kuhana hrana u školama koje imaju kuhinju, blagovaonicu i zaposlenog kuhara/icu), model B odnosi se na one koji imaju neki oblik prostora za kuhinju, ali bez blagovaonice te sa ili bez kuhara, dok su u modelu C svi oni koji nemaju ni kuhinje ni blagovaonice ni zaposlenog osoblja i hranu će morati nabaviti uglavnom od vanjskog dobavljača.
‘Klipići‘ i voće
Iako nitko ne osporava težinu toga hvalevrijednog poteza, ubrzo se pokazalo da u planu postoje ozbiljne pukotine, poput činjenice da velik broj škola, osobito u dalmatinskim županijama, nema ni školskih kuhinja, ni potrebnog osoblja za podjelu hrane po školama, a kao problem pokazao se i prekratak rok za organizaciju besplatne prehrane. Rezultat: bliži se kraj prvog polugodišta, a u nekim školama još ne znaju od koga će dobavljati hranu, kakve će vrste ona biti, gdje će je dijeliti i slično, iako će ravnatelji, kako se svi slažu, učiniti sve da od 9. siječnja taj jedan besplatan obrok u školama, pa bio on i skroman, bude osiguran. U nekim splitskim školama već su obavijestili roditelje da će to biti vjerojatno onaj prema modelu C – dakle, ne kuhani obrok nego marenda (pekarski proizvod, negdje možda sendvič, komad voća, jogurt..). Slično će, izgleda, biti u većini dalmatinskih osnovnih škola.
- Kako sada stvari stoje, u gradu Splitu većina osnovnih škola neće od početka polugodišta ići s kuhanom hranom. Čak i u školama koje imaju produženi boravak i kuhinju, kuharice neće moći kuhati obroke za sve učenike. Mi smo u pregovoru s vanjskim dobavljačem da to bude nekakav suhi obrok, možda kvalitetan sendvič, "klipić" s jogurtom ili možda samo voće. Sigurno to neće biti krafne s čokoladom ili kruh s Nutellom. Čekamo razgovor s Gradom, ali rješenja nema na vidiku – kaže ravnatelj Šimić.
- Dovedeni smo pred gotov čin. Trebalo je prethodno napraviti analizu a tek onda ići s odlukama. Može se nešto na brzinu napraviti do 9. siječnja iduće godine, ali pitanje je koliko će to biti kvalitetno. Svi mi podržavamo ideju o najmanje jednom besplatnom obroku u školi, ali organizacija "šteka" - otvoreno kaže ravnatelj Davor Šimić.
Ne samo u gradskim školama, pred velikim je izazovom većina škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Iako su ravnatelji s područja SDŽ-a održali sastanak s predstavnicima osnivača, Županije, malo se toga s postojećom infrastrukturom u tako kratkom roku može dodatno "iščarobirati".
Prekratak rok
- Nitko od nas nije protiv organizacije prehrane u školama, ali ona mora biti jednaka za cijelu državu, a ne ovako. Cirkus! U problemima će biti osobito velike škole koje nemaju ni kuhinje ni blagovaonice, poput naše. Ne možemo dati topli obrok, čak ni uz vanjsku uslugu, jer nemamo adekvatnog prostora gdje bi ga učenici mogli pojesti. Vjerojatno ćemo osigurati marendu od vanjskog dobavljača, ne mora to biti pekarski proizvod, možda jabuka, banana, jogurt, zdravi sendvič. Još pregovaramo s nekoliko tvrtki, vidjet ćemo – kaže Đuro Baloević, predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj OŠ "Vjekoslav Parać" iz Solina. Dodaje i da u Splitsko-dalmatinskoj županiji svega trećina osnovnih škola ima kuhinje u kojima se može spremati jelo za učenike. Što se tiče provedbe postupka javne nabave za namirnice i prehranu, kaže da su od osnivača dobili uputu da se za početak, dok se ne reguliraju postupci javne nabave za one koji su obveznici, ide na postupke preko narudžbenica.
- Bit će ovo praznični dani bez puno odmora – zaključuje ravnatelj Baloević o predstojećim, očigledno, "vrućim" zimskim praznicima za mnoge škole.
- Ne postoji ravnatelj ili osoba u Hrvatskoj koja ne podržava hvalevrijedan besplatan obrok za školsku djecu. Ali, trebalo nam je dati samo malo vremena. Da sada održavamo sastanke kako to organizirati od 1. rujna iduće školske godine, svi bismo to pozdravili. Ovako, bojim se da smo u stisci s vremenom – kaže Dubravka Menjak, ravnateljica OŠ "Supetar" iz Supetra na otoku Braču. Škola, osim matične, ima još dvije područne ustanove.
- Eto, ja sam taj "sretnik" koji spada u model C. U jednoj područnoj školi imamo kuhinju i blagovaonicu, ali malu satnicu za kuharicu pa se na to radno mjesto nitko ne javlja. U drugoj područnoj školi te matičnoj nemamo nikakvog prostora gdje bismo mogli organizirati prehranu. Ali, riješit ćemo to jer želimo da sva djeca na otoku dobiju taj jedan besplatan obrok. O zahtjevnosti roka da to učinimo neću ni govoriti – kaže ravnateljica Menjak.
‘Nemamo resursa‘
Od šest osnovnih škola na otoku Braču, kaže, tri imaju kuhinju i blagovaonicu, a tri ne, ali ravnateljica Menjak hvali aktiv ravnatelja s toga otoka te kaže da svi surađuju u vezi ovoga. Osnovna škola "Supetar" čak je angažirala i nutricionista kako bi i prema modelu C djeca dobila što kvalitetniji obrok, a svi se nadaju da će pronaći i dobavljača s Brača.
Brojne škole u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji također još nemaju potpunih uputa što napraviti kako bi se od 9. siječnja krenulo s besplatnom prehranom, ali i ovdje ravnatelji mahom ponavljaju isti problem.
- Naslovi poput onih: "Topli obrok za sve učenike!" jednostavno ne stoje. To neće biti moguće, sigurno ne od drugog polugodišta. Većina škola u Šibensko-kninskoj županiji nema specijalizirane i opremljene školske kuhinje. Nemamo resursa. U gradu Šibeniku, na primjer, samo dvije škole kuhaju, i to ne svaki dan. U našoj školi za djecu trenutačno osiguravamo prehranu o obliku pekarskog proizvoda za koji plaćaju 7,47 kuna, a budući da će država jedan obrok financirati u visini od deset kuna, moći ćemo eventualno razmišljati o nešto kvalitetnijem pekarskom proizvodu – kaže Maja Morić Kulušić, ravnateljica šibenske Osnovne škole "Brodarica" i predsjednica šibensko-kninskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.
Blagovaonice učionice!?
U nekim većim školama kažu i da će zbog nedostatka prostora za podjelu hrane morati pribjeći nekim organizacijskim "preinakama" pa će se, primjerice, dijelu učenika iz jedne smjene hrana dijeliti nakon drugoga, a drugima nakon trećeg školskog sata, dio će morati marendu dijeliti u učionicama, neki čak i - ispred škole. Uglavnom, bit će "kreativno" - slažu se ravnatelji!
