Ako se zbog dominantne javne i medijske prezentacije mogao steći dojam kako je "Agrokor" jedini veći problem u hrvatskom korporativnom svijetu, valja kazati da prvi dojam vara i da postoji još nekoliko velikih gospodarskih nevolja koje su na vidiku ili su već postale kronična "bolest".
Prvi problem koji je ovih dana iz kronične prešao u akutnu bol i tako došao pod povećalo javnosti jest poslovanje "Uljanika" d.d. i "3. maja", a slučaj tih brodogradilišta na nedavnom je aktualnom satu u Hrvatskom saboru službeno otvorila Mostova zastupnica Ines Strenja Linić.
Opasne pozajmice
Ona je ustvrdila kako "Uljanik" sve više kasni u podmirenju obveza dobavljačima, te da je "3. maj" svome vlasniku – samom "Uljaniku" i povezanim tvrtkama iz grupe – isplatio više od 500 milijuna kuna pozajmica, s tim da treba kazati da je "3. maj" dobivao novac od države za proces restrukturiranja. Strenja je pritom upozorila i na to da vrijednost državnih jamstava za kredite "Uljanika" i njegovih tvrtki iznosi 900 milijuna američkih dolara, što može doći na naplatu državi ako kompanija propadne.
Potpredsjednica Vlade Martina Dalić tom je prilikom kazala kako je u "3. maj" početkom godine uputila porezni nadzor, koji bi trebao dati odgovor i na pitanje jesu li se subvencije riječkog škvera koristile namjenski ili je dio njih išao za financiranje "Uljanika".
Izvješća "Hrvatske brodogradnje – Jadranbroda" govore da u tim brodogradilištima kašnjenje u izvršenju ugovora u prosjeku iznosi osam mjeseci, a među glavnim je razlozima nedostatak pravodobnog financiranja. Gianni Rossanda, predsjednik Uprave "Uljanik grupe", ustvrdio je da je dio prihoda "3. maja" korišten za pozajmice unutar sustava "izvan programa restrukturiranja" jer je, kako je rekao, "3. maj" integriran u sustav i problemi u sustavu značili bi i probleme u tom brodogradilištu.
Istaknuo je i kako će se pokušati dokapitalizirati tvrtku, smanjiti kapacitete i koncentrirati isključivo na visoko sofisticirane brodove koji će im dati opstojnost na tržištu, uz diversifikaciju djelatnosti, te da neće doći do otpuštanja radnika osim "sustavnim upravljanjem dobnim odlascima, prekvalifikacijama, promjenom modela organizacije, te smanjenjem kooperacije".
'Đuro' traži kapital
Problem dokapitalizacije muči i "Đuru Đakovića" iz Slavonskog Broda, čiji je predsjednik Uprave Tomislav Mazal izjavio, nakon neuspješnog postupka prikupljanja kapitala, kako je toj kompaniji i dalje nužna dokapitalizacija, o čemu će odlučivati glavna skupština, te da "vjeruje kako interesa za dokapitalizaciju ima i kako, uz tvrtku 'Crni čelik', ima i drugih zainteresiranih".
Naime, Uprava "Đure Đakovića" nedavno je zaustavila postupak povećanja temeljnog kapitala, jer je u predviđenom roku za upis novih dionica upisano manje od 12,5 milijuna dionica pa nije postignut prag uspješnosti izdanja. "U razdoblju upisa, koje je završilo 27. listopada, zaprimljene su upisnice ulagatelja na ukupni iznos od 256,56 milijuna kuna, od čega je uplaćeno samo 6,56 milijuna kuna, a preostali iznos nije bio vidljiv na transakcijskom računu iz javnog poziva na upis novih dionica", naveli su tada iz slavonskobrodske kompanije.
Podsjetimo, iza zagrebačke tvrtke "Crni čelik" d.o.o. stoje inozemni investitori iz Kanade i Kuvajta, a navodno se njihovu ulasku u tvrtku protivi dio Vlade i HDZ-a. Kako se moglo doznati, iz te su tvrtke pokušali objasniti kako nisu stigli uplatiti novac zbog određenih tehničkih bankarskih problema, ali ako su zaista ozbiljan ulagač, onda će to moći napraviti u sljedećem "krugu", naravno, ako politika bude imala sluha za to.
Mazal unatoč svemu naglašava kako "Đuro Đaković grupa" nastavlja normalno poslovati, da se ugovaraju novi poslovi, te da u posljednje dvije-tri godine bilježe pozitivne pomake u poslovanju, ali jasno je da bez dokapitalizacije nema dugoročne stabilnosti kompanije.
'Spržili' stotine milijuna
Dokapitalizacijske muke kronično muče i kutinsku "Petrokemiju", koja je dosad spržila stotine milijuna eura državnog novca zbog toga što se na vrijeme nije htjelo prihvatiti ulazak privatnih investitora. Uprava "Petrokemije" je, tako, za 11. prosinca ponovno sazvala izvanrednu glavnu skupštinu na kojoj će dioničarima predložiti povećanje temeljnog kapitala za 450 milijuna kuna. "Uspješnim i promptnim dovršetkom povećanja temeljnog kapitala nedvojbeno bi se stvorili preduvjeti i prikupila novčana sredstva za razvoj nove investicije i poboljšanje postojeće tehnologije i poboljšala tekuća likvidnost", poručila je uprava, dodajući da bi se time stvorili i pozitivni efekti za nastavak i poslovanje tvrtke, a problem je što se s tim kasni najmanje pet godina.
Tvrtka je izvijestila i da je zaprimila obvezujuće ponude nekoliko zainteresiranih ponuđača za dokapitalizaciju, koje su dostavljene u Centar za restrukturiranje i prodaju i Ministarstvo državne imovine na daljnji postupak. Neslužbene informacije govorile su o 11 zainteresiranih ponuđača za dokapitalizaciju kutinske tvrtke, pri čemu se spominju i austrijski Borealis, poljska grupa Azoty, hrvatske kompanije PPD i Ina, pakistanska grupacija Fatima, EBRD i nekoliko fondova.
GUBITAŠI: Nikako da iziđu iz minusa
Brodogradilište "Uljanik" je, prema podacima iz "Poslovne Hrvatske", 2016. ostvarilo neto gubitak u iznosu od 243.201.036 kuna, dok je ostvarena neto marža iznosila -56,22 posto. Zaposlenih je bilo 1714.
"Đuro Đaković" je u financijskom izvješću za prvih devet mjeseci ove godine objavio kako je imao gubitak u poslovanju od 11,7 milijuna kuna. Zaposlen je 991 radnik.
"Petrokemija" je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila gubitak od 119,5 milijuna kuna, a u istom razdoblju prošle godine minus je bio 29,7 milijuna. Tvrtka zapošljava 1573 radnika.