Više od šest tisuća učenika, oko 1300 učitelja i nastavnika u najviše 80 osnovnih i srednjih škola – to je kapacitet s kojim bismo od jeseni i nove školske 2018./2019. godine trebali početi eksperimentalnu fazu kurikularne reforme, najavljeno je jučer u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Resorna ministrica Blaženka Divjak i njezina pomoćnica Lidija Kralj izvijestile su da je upravo objavljen javni poziv školama za podnošenjem zahtjeva za izvođenje eksperimentalnog programa „Škola za život“, koji je otvoren do 15. ožujka. Sve osnovne i srednje škole koje su zainteresirane od jeseni eksperimentalno krenuti s novim kurikulumima prijave mogu poslati u elektroničkom obliku na adresu kurikulum@mzo.hr, objavljenome na mrežnim stranicama MZO-a.
U utrku tako mogu ući sve osnovne škole s redovitim programom, kao i srednje škole s četverogodišnjim programima, kako gimnazije tako i strukovne, a minimalni uvjet je da se na temelju vrednovanja digitalne zrelosti nalaze barem na razini 2 ili više – dakle, da su najmanje digitalne početnice. Podsjetimo, prema istraživanjima, na skali digitalne zrelosti od 1 (digitalno neosviještene) do 5 (digitalno zrele škole) čak 82 posto naših škola nalazi se na razini 2.
Ministarstvu je cilj da najmanje jedna škola u svakoj županiji, a idealno bi bilo barem tri, bude na koncu izabrana i krene eksperimentalno u kurikularnu reformu te da su podjednako zastupljene one u urbanim i ruralnim sredinama, pa će tako jedan od kriterija izbora biti geografska zastupljenost. Na koncu bi, prema riječima ministrice Divjak, od ukupnoga broja škola koje će biti odabrane dvije trećine (ili oko 50) trebale biti osnovne, a trećina (ili najviše 30-ak) srednje škole. Škole koje budu konkurirale trebat će poslati i motivacijsko pismo o tome kako vide budućnost svoje ustanove, najavljuje Lidija Kralj.
Skromna opremljenost škola „digitalnih početnica“ ne bi trebala biti prepreka uspješnom provođenju ove prve faze reforme obrazovanja.
- Ministarstvo je osiguralo 200 milijuna kuna za kurikularnu reformu ove godine, pa će školama koje budu odabrane za eksperimentalnu provedbu, zajedno s nadležnim agencijama, osigurati stručnu i financijsku potporu u pogledu nastavnih materijala i edukacije odgojno-obrazovnih radnika te dodatnog opremanja škola – najavljuje ministrica Divjak.
Poručila je i da je MZO u kontaktu s nakladnicima udžbenika, a dogovara se izrada novih tiskanih i digitalnih materijala u skladu s novim kurikulumima za djecu, koja će ući u eksperimentalnu fazu reforme. No, za roditelje to neće značiti i novi trošak, najavljuje ministrica, jer će sav materijal iz kojega će djeca učiti biti osiguran novcem namijenjenim kurikularnoj reformi.Ono što je intencija nove škole i po čemu bi se trebala razlikovati od postojeće, ministrica je objasnila riječima:
- Vrijeme je da naše škole budu škole za život 21. stoljeća, svijet digitalne revolucije i četvrte industrijske revolucije. To trebaju biti škole u kojima će djeca znati rješavati probleme, kritički razmišljati a ne da se obrazovanje temelji na "bubanju" činjenica. To će značiti i lakše školske torbe, ali i zadovoljnije učenike, nastavnike i roditelje – ističe Divjak.
Kao što je najavljeno, kurikularna reforma u eksperimentalnoj fazi kreće u svim predmetima prvoga i petog razreda osnovne škole, u prirodoslovnim predmetima (biologija, kemija i fizika) u sedmim razredima osnovne škole, dok će se u srednjim školama provoditi u svim predmetima prvih razreda gimnazija te samo u općeobrazovnim predmetima prvih razreda 4-godišnjih strukovnih škola.
Ranije je već najavljeno da je u svakome od novih kurikuluma obujam sadržaja i pojmova smanjen između 20 i 30 posto, i da je temelj moderne škole poticanje kritičkog promišljanja učenika, razvijanje stavova i vještina, istraživačka i projektna nastava, nastava u kojoj je u središtu učenik. Iako je bilo najavljeno da će se u prvom i drugom razredu osnovne škole izbaciti brojčano ocjenjivanje, u Ministarstvu doznajemo da se prvašiće koji se od jeseni uključe u eksperimentalnu provedbu ipak neće samo opisno ocjenjivati.
- U eksperimentalnom programu nećemo ukidati niti jedan postojeći oblik vrednovanja, ali ćemo eksperimentalno uvesti i nove metode i oblike vrednovanja za sve predmete i razrede koji su dio eksperimentalnog programa – odgovorili su iz MZO-a na naš upit. To znači da za učenike prvih razreda osnovne škole, ali i sve ostale koji uđu u eksperimentalnu fazu, ostaje brojčano ocjenjivanje, ali će se njihov rad dodatno vrednovati i kroz, primjerice, takozvano kvalitativno ocjenjivanje.
Ranije je najavljeno da će ono biti na skali – učeniku je potrebna podrška u svladavanju nekog ishoda, ishod je svladao u skladu s očekivanjem, iznimno je ostvario neki ishod. Neće se još uvijek ukidati ni opći uspjeh u svim ostalim razredima. Doznajemo također da prvašići iz eksperimentalnih razreda neće pisana, rukopisna slova, kao dosad, učiti u prvom, nego tek u drugom razredu osnovne škole.
A sad ovako...
PRVI RAZRED OSNOVNE: Čitanje, pop i rock, računanje u kunama
Prvašići će pisana slova učiti u drugom, a ne prvom razredu osnovne škole, poticat će se čitanje; na prirodi i društvu radit će eksperimente; u glazbenoj kulturi upoznat će se s tradicijskom, pop i rock glazbom, klasikom, jazz glazbom, filmskom glazbom; u matematiku se uvodi primijenjena statistika, prvašići će, na primjer, raditi grafički prikaz onog što jedu; uvodi se financijska pismenost (računat će u kunama).
PETI RAZRED: Geografija kreće od Hrvatske, povijest bez štrebanja godina
Na hrvatskom jeziku proučavat će, uz ostalo, tekstove koji nisu isključivo književna djela; razvijat će se medijska i informacijska pismenost; u povijesti se reducira broj pojmova, imena i godina, na primjer, neće se morati detaljno znati sve civilizacije Starog istoka, primjenjuje se tematsko-kronološki pristup, u sklopu učenja o antičkim ratovima moći će se raditi poveznica sa suvremenim ratovima, pa i Domovinskim; u geografiji se uči od lokalnog prema širem području i prvi put se kreće od Hrvatske;
SEDMI RAZRED: Nema više učenja građe virusa i vrsta leukocita
Više praktične i istraživačke nastave, digitalni sadržaji u nastavi, pokusi; broj pojmova u biologiji značajno smanjen, djeca neće više učiti, primjerice, referentne vrijednosti krvnog nalaza, vrste leukocita, građu virusa, žučne kamence;
PRVI RAZRED SREDNJE: Komunikacijske vještine i jezični bonton
U hrvatskom jeziku težište na razvijanju komunikacijskih vještina, primjeni jezičnih i književnih znanja u svakodnevnoj komunikaciji te jezičnog bontona, razvoj strategije slušanja; čitat će osam cjelovitih književnih tekstova (lektira) godišnje, od kojih četiri obavezna; tematski pristup u nastavi povijesti (izbačen kronološki), nastavnici povijesti moći će u svakoj godini samostalno oblikovati teme za obradu;