‘Na Jadranu se događa nešto vrlo neobično. Svakih nekoliko dana imamo jako jugo...‘

Vremenske prilike u posljednje vrijeme znaju iznenaditi mnoge, pa čak i one kojima su one struka.

Atmosferski fizičar s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Branko Grisogono kaže da su ekstremne vremenske prilike i nenadani klimatološki događaji, nažalost, činjenica. Trendovi su zabrinjavajući jer, kaže, olujna nevremena su češća, intenzivnija i dulje traju.

"Neobično je to da je ova superoluja uspjela sa sjeverozapadne Europe napraviti efekte čak i nad Mediteranom. Njena neobično duga hladna fronta kad je prešla preko Alpi napravila je još dvije male ciklone u Genovskom zaljevu, i onda je njena kći počela živjeti u sjevernom dijelu Jadrana i to je pojačalo orkansko jugo", rekao je profesor Grisogono za središnji Dnevnik HTV-a.

Prof. Branko Grisogono: Može se očekivati topla zima

Željko Hajdinjak/Cropix

Svakih nekoliko dana imamo jako jugo što je, naglašava profesor, vrlo neobično.

- Četverotjedno jugo pripada više zimskim mjesecima, a ne jeseni. Ovo je vrlo neuobičajena jesen, kaže.

Trendovi su vrlo zabrinjavajući, ističe Grisogono. Naime, olujna nevremena su u prosjeku češća i intenzivnija, te dulje traju. Promijenila se njihova statistika.

- Nije bitan samo apsolutni rekord. Postoji niz drugih parametara koji čine efekte na klimu, okoliš i ljude, pojašnjava profesor.

Utjecaj El Niña na klimu

Grisogono ističe kako "ima puno nepažljivih gradnji, pogotovo oko delta velikih rijeka i u blizini brda gdje se onda mogu stvoriti klizišta".

- Čim se otvara jedan problem, obično se s njim pokreću još dva, tri-četiri problema. Brane su bile dobro napravljene za prošlo vrijeme, građene su za bivšu klimu. Treba uzeti nove normative i graditi za rizik za takva ekstremna događanja, na 500-1000 godina unaprijed, poručuje.

‘Brane su bile dobro napravljene za prošlo vrijeme, građene su za bivšu klimu. Treba uzeti nove normative i graditi za rizik za takva ekstremna događanja, na 500-1000 godina unaprijed‘

Robert Fajt/Cropix

Godinu 2023. pamtit ćemo kao iznimno toplu. Prof. Grisogono pojašnjava kako iza toga stoje vjerojatno dvije stvari.

- Mi i dalje jako puno ispuštamo plinova staklenika, previše betoniramo, asfaltiramo i rušimo šume.

Sekundarni efekt jest da je sredinom proljeća počeo El Niño. On u prosjeku podiže temperaturu i intenzivira procese.

- Te dvije stvari su se složile jedna na drugu i zato je srpanj najtopliji mjesec otkad postoje globalna mjerenja. Hrvatska ima neke lokalne rekorde. Deveti mjesec je neslužbeno najtopliji rujan otkad postoje redovita mjerenja.

Teško je reći koliko će El Niño potrajati, ali očekuje se - barem pola godine.

- Može se očekivati topla zima. Ako su regularne oborine, što je jako teško reći, na temperaturi jedan do dva stupnja iznad prosjeka, to znači dosta kiše i blagu i toplu zimu, zaključuje prof. Grisogono za Dnevnik HTV-a.

‘Neobično duga hladna fronta kad je prešla preko Alpi napravila je još dvije male ciklone u Genovskom zaljevu, i onda je njena kći počela živjeti u sjevernom dijelu Jadrana i to je pojačalo orkansko jugo‘

Ante Čizmić/Cropix