Hrvatsko srebro u nogometu, na žalost, nema pandana u drugim sferama života.
Viceprvaci smo u najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu, a ni blizu nismo takvom plasmanu na nekih drugim ljestvicama izvan nogometa i sporta. Ono što sportašima, i to ne samo nogometašima, pođe za rukom, pa se popnu na europski ili svjetski tron, ne uspijeva političarima. Nakon što pobijede na izborima, iscrpe sve svoje rezerve energije, pa zaborave na dana obećanja.
Njihov se trud, znanje, zalaganje, suze i znoj, koje ulože za dobrobit zemlje odražavaju na njezin plasman na ljestvicama uspješnosti, razvoja, rasta...
Čak i kad okruženje znatno suzimo s aktualnog nogometnog kojem je okvir svijet, na europsko ili na ono zemalja od kojih smo ne tako davno bili bolji, a danas su nas prestigle gotovo pa sve, od takozvanih tranzicijskih zemalja, ne može se naći rezultata koji su blizu srebru iz Rusije. Ni da ih tražite svijećom u pola bijela dana, nećete ih naći, osim ako se ne dosjetite pa preokrenete razne tablice i rang ljestvice.
Kad ih se čita naopako, od dna prema vrhu, pljušte medalje, ili smo im vrlo blizu, makar među pet najlošije rangiranih. Kad bi se dijelila mjesta za najlošiji plasman, onda bismo u Europskoj uniji dobili broncu za standard, za BDP-u po glavi stanovnika od 11.500 eura, zlato bismo među tranzicijskim zemljama osvojili po rastu BDP-a, po izgledima rasta za ovu godinu...
Standard za broncu, ali odozdo
Evo jedne lakše ljestvice, one o općem zadovoljstvu kvalitetom života. Ne stojimo loše kako smo mogli stati, među pet smo najnezadovoljnijih u Uniji. Bugari predvode dno te ljestvice ocjenom od 4,3 kvalitete života, slijede Mađari, Portugalci i Grci, a onda dolazi peto mjesto s ocjenom 6,3 koju su kvaliteti svog života dali Hrvati. Njih šest posto je vrlo zadovoljno kvalitetom života, a 29,5 su srednje zadovoljni. Preostalih 64,5 posto ne dijeli njihovo mišljenje. Razloge nezadovoljstvu gotovo dvoje od tri građana Hrvatske, lako ćete doznati.
Standard hrvatskih građana po bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku po paritetu kupovne moći iznosio je preklani, po posljednjim dostupnim podacima europskog statističkog ureda, 17.500 eura, Rumunjska po stanovniku ima 17.000 eura, dok su Bugari i dalje posljednji s 14.200 eura po stanovniku. Hrvatski je standard taman za brončanu medalju, kad naopačke čitate tu rang ljestvicu europskog standarda.
Na razini je od 60 posto prosječnog europskog od 29.200 eura, dok je u 2005. bio 55 posto. Samo pet postotnih bodova napretka u više od desetljeća. Da su tako napredovali nogometaši koje danas slavi cijela zemlja, ne bi ni primirisali Rusiji.
Rumunjska je lošija od Hrvatske za svega 500 eura, no njezin je glavni grad Bukurešt daleko ispred dviju hrvatskih regija s 40.400 eura po stanovniku po što je 139 posto od europskog prosjeka.
Standard u 276 regija u Uniji, mjeren paritetom kupovne moći kojim se eliminiraju razlike između razina cijena među zemljama, pa se mogu uspoređivati ekonomski pokazatelji, takav je da su Kontinentalna i Jadranska Hrvatska gotovo na začelju, na 235. i 239. mjestu. S druge su strane, primjerice, Bratislava i Prag, među 10 regija s najvećim standardom u EU-u. Plasmanom na 6. i 7. mjesto po kupovnoj moći u cijeloj Europi. Bratislava s 53.700 eura i Prag s 53.100 eura prešišali su Île de France i Stockholm.
Ispred Italije i Portugala, kao u nogometu
Prošle je godine hrvatski BDP bio 16,9 posto veći nego s 2003. godine. Toliko smo porasli u rasponu od desetljeća i pol u kojem je Hrvatska imala šest godina uzastopnog pada i devet godina gospodarskog rasta. Po tom je rastu Hrvatska u društvu pet zemalja koje predvodi Grčka čije je gospodarstvo lani bilo 13,9 posto slabije nego u 2003. godini, a slabiji rast od hrvatskog imale su Italija, Portugal i Finska. Nekadašnje tranzicijske zemlje izbile su među vodećih 10 u cijeloj Uniji, a najbolje je rangirana Poljska s 71,7 posto rasta. Rumunjska je peta s 65,8 posto rasta, dok je Hrvatska peta od dna ili na 24. mjestu od svih 28. članica s 16,9 posto rasta.
Dodajmo tome da je u svibnju Hrvatska imala petu stopu najveću nezaposlenosti u Europskoj uniji, da joj je lani BDP po stanovniku bio 11.500 eura od čega su lošije samo dvije zemlje. Čak i te dvije najlošije – Bugarska sa 6300 eura i Rumunjska s 8200 eura, od dvijetisućite do početka ove godine, gotovo su udvostručile svoj BDP po stanovniku. Hrvatska ga je povećala 44 posto, s 8000 na 11.500 eura.
Kad sve to znate, neće vas čuditi to što je Hrvatska treća u cijeloj Uniji po odseljenom stanovništvu u dobi od 20 do 64 godine. Riječ je o radno sposobnom stanovništvu. Točno je 14 posto njezinih stanovnika ili svaki sedmi radno sposoban čovjek, živio lani u nekoj drugoj članici Unije. Veće udjele imaju samo Rumunjska i Litva. Oko 353 tisuće građana Hrvatske odlučilo je da im je dosta čekati da se stvari promjene i da nam, jednog lijepog dana, Bugarska prepusti dno ljestvice standarda stanovništva u Europskoj uniji.
Brojke
Rekordne stope nezaposlenosti u EU
1. Grčka 20,2 posto 2. Španjolska 15,8 posto
3. Italija 10,7 posto 4. Francuska 9,2 posto
5. Hrvatska 8,9 posto (podaci za svibanj 2018.)
Najmanji BDP po stanovniku
1. Bugarska 6300 eura 2. Rumunjska 8200 eura
3.Hrvatska 11.500 eura 4. Latvija 11.700 eura
5. Poljska i Mađarska 11.800 eura (podaci za EU, 2017.)
Bruto plaće u gospodarstvu u 2017. i njihov rast od 2004.
Slovenija 2204,5 eura, + 47,4 posto Češka 1456,6 eura, + 86,4 posto
Slovačka 1385,1 eura, + 136,1 posto Hrvatska 1297,3 eura, + 19,3 posto
Mađarska 1089,9 eura, + 24,4 posto Poljska 1059,6 eura, + 67,7 posto
Rumunjska 868,9 eura, +197,3 posto Bugarska 700,5 eura, + 188,3 posto
(podaci: Eurostat, HNB)
Odseljeni u dobi od 20 do 64 godine u druge članice EU-u
1. Rumunjska 19,7 posto 2. Litva 15 posto
3.. Hrvatska 14 posto 4. Portugal 13,9 posto
5. Latvija 12,9 posto (podaci za 2017.)
Pet najmanjih bruto satnica u EU
1. Bugarska 5,1 euro 2. Rumunjska 5,5 eura
3. Mađarska 7,6 eura 4. Litva 8,4 eura
5. Hrvatska 8,5 eura (podaci za 2017.)
Projekcija rasta BDP-a u 2018.
Rumunjska 4,4 posto Slovenija 4,0 posto
Bugarska 3,8 posto Poljska 3,8 posto
Slovačka 3,8 posto Mađarska 3,6 posto
Latvija 3,5 posto Estonija 3,2 posto
Češka 3,0 posto Litva 2,9 posto
Hrvatska 2,8 posto (izvor: HGK)
Prosječna stopa realnog rasta od 2003. do 2017.
Slovačka 4,1 posto Poljska 3,9 posto
Rumunjska 3,9 posto Bugarska 3,5 posto
Češka 2,9 posto Slovenija 2,1 posto
Mađarska 1,9 posto Hrvatska 1,5 posto
(podaci HNB-a)
StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetPogledajte semafor
Može li i hrvatsko gospodarstvo krenuti stazama 'vatrenih'? Evo u čemu smo sve među najgorima u Europi, neki podaci su zaista pretužni
22. srpnja 2018. - 11:52