StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetdrastično poskupljenje

Mnogi su se okrenuli ovoj vrsti grijanja, a onda je preko noći uslijedio šok

Piše Stanislav Soldo/SD
11. listopada 2022. - 21:40

Zbog enormnog poskupljenja peleta ove zime samo će se rijetki grijati na ovo gorivo.

Ljudi koji su želeći uštedjeti na grijanju kupovali peći na pelet sada su – nigdje. Pelet je poskupio 200 posto, najviše među energentima, premda ni ogrjevna drva više nisu jeftina.

Prije pet-šest godina peći na pelet postale su preko noć hit. Ljudi su izbacivali iz kuća centralna grijanja na preskupi plin, struju, naftu i postavljali sustave na pelete. Tko se nije grijao na pelete nije bio u trendu. Peć na pelet tražila se preko veze u dućanima, na nju se čekalo i po nekoliko mjeseci.

Društvene mreže obasipane su reklamama peći na pelete, koje su popularno nazvane –​ smoki. Zapravo, riječ je o komadiću drveta i piljevine sa smolastom smjesom koja se pod pritiskom preša u rolice. Peći su bile automatizirane. Ubaciš vreću pelata i grijanje je tu. Podesiš ga na daljinu preko WiFi sustava i dok si na poslu ili na službenom putu možeš regulirati toplinu u kući.

Sa 30 na 70 kuna

A onda je došao hladan tuš. Peleti su preko noći poskupjeli. Zapravo poskupjeli su svi energenti, ali peleti prednjače. Za grijanje na pelete ove zime jedna obitelj za kuću površine od 150 metara četvornih trebala bi izdvojiti dvadesetak tisuća kuna. Gušti su gušti… koji se moraju platiti, pa tako i oni koji se žele grijati na pelete moraju odriješiti kesu. I ne samo odriješiti kesu, jer ni novac više nije toliko bitan u priči o peletama, nego u činjenici da ih nema na tržištu. Opet se traže veze da vam trgovac ostavi koju vreću peleta.

Sa tridesetak kuna vreća je skočila na sedamdeset. A jedna obitelj (ako ne želi cvokotati zubima) potroši oko 1200 kilograma peleta (1,2 tone), odnosno 40 kilograma dnevno.

Ljudi koji su puni entuzijazma kupovali peći na pelete sada se osjećaju prevarenima. Objektivno, nemaju puno opcija. Ili kupovati tako skupi pelet ili tražiti alternativne izvore energije za grijanje koji su također poskupjeli. Peći koje su koštale i do tisuću eura mogu držati u kućama za ukras.

image
Jean-francois Monier/Afp

– Osim što su preskupjeli, peleti su i nedostupni na tržištu. Sva domaća proizvodnja ide u izvoz jer su proizvođači peleta našli svoj interes na drugoj strani, pa su ljudi koji su se tako grijali ostali bez energenta – ističe Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Iako je Vlada snizila PDV na pelete s 25 na pet posto, krajnji potrošači to nisu osjetili. Dapače, umjesto da cijene padnu u ovom slučaju su još i povećavane. Prošle godine nitko nije mogao ni slutiti da će peleti postati luksuz većini hrvatskih građana, poglavito u Dalmaciji gdje su peleti kao alternativno grijanje struji i plinu imali dobru prođu.

Realno je očekivati da će se peći na pelet izbacivati iz kuća i dnevnih boravaka bez ikakvih prava na obeštećenje premda je razvidno da su građani u ovom slučaju prevareni.

– Trgovci su prodavali peći u dobroj vjeri. Oni ne mogu jamčiti za poskupljenje goriva već jedino za ispravnost peći –​ pojašnjava Knežević, koja jedini izlaz iz ovakve situacije vidi u Vladinom subvencioniranju kupnje peleta i drva.

– Nažalost, Vlada je zanemarila da Dalmacija i primorje nemaju plina na koje bi se grijali – ističe Knežević. Situacija nikako nije normalna jer se i pelet i drvo izvoze u Italiju, ali nitko ne može odrediti proizvođačima gdje će što prodavati, u zemlji ili inozemstvu. Međutim, tu treba nastupiti Vlada i osigurati opskrbu stanovništva, a proizvođačima peleta i drveta nadoknaditi izgubljenu dobit – zaključuje Knežević.

image
Jean-francois Monier/Afp

Nema ga ni u BiH ni u Srbiji

Godišnje se u Hrvatskoj proizvede oko 550 tisuća tona peleta dok su istodobno domaće potrebe pet puta manje. Međutim, u uvjetima energetske krize izazvane ratom u Ukrajini domaći proizvođači i trgovci vođeni dobrom zaradom odlučili su sve prodati na tržištu EU-a, dok su domaća skladišta ostala prazna. Nestašica peleta vlada i u zemljama u okruženju, primjerice, u Srbiji i BiH gdje su se također hrvatski građani često opskrbljivali.

U BiH se osim peleta od drvene sječke mogao naći i puno kaloričniji pelet od mrkog uglja, koji su proizvodili rudnici u Banovićima. I oni su krenuli u izvoz u zemlje zapade Europe pa peleta nema u tamošnjim trgovinama.

Ipak, po oglasima i društvenim mrežama nude se različite vrste peleta, po cijeni oko 70 kuna za vreću od deset kilograma. Međutim, upućeniji u ovu problematiku pozivaju građane na oprez, poglavito jer je riječ o peletima iz mini pogona kućne radinosti koji nisu certificirani te im je upitan​ sirovinski sastav i ono što je najvažnije – količina vlage.

Nije isto kupiti pelet od drvenog otpada i drvene sječke kod ovlaštenog proizvođača ili pak kupiti pelet od slame i kukuruzovine, koji je u startu niže kalorijske vrijednosti. Osim toga, ne treba zanemariti ni sigurnost loženja takvog nižekvalitetnog peleta, jer zbog velike količine vlage i prašine može doći do začepljenja ventilacijskih otvora na peći, što može izazvati požar.

Stoga je najbolje kupovati pelet poznatih proizvođača u ovlaštenim dućanima te izbjegavati oglase po društvenim mrežama, jer u konačnici šteta bi mogla biti puno veća.

Svi koji se griju na pelete su ogorčeni. Pitaju se tko ima pravo zarađivat enormno bogatstvo preko leđa ionako osiromašenih građana i zašto Hrvati pelete plaćaju po istoj cijeni kao Talijani ili Austrijanci, čiji je životni standard nemjerljivo veći. Odgovora – nema.

16. studeni 2024 21:39