Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je u svojem zadnjem broju Statističkih informacija stanje s osiguranicima i umirovljenicima zaključno s 31. ožujka 2017. godine.
Danas, nakon manje od godinu dana, interesantno je "prošetati" kroz mnoge brojeve koje nam nude ovdje navedene tri tablice koje se s razlogom odnose na umirovljenike. Redovito se naglašava da tablice s brojevima govore mnogo više od riječi. Tablice, izvolite.
U Tablici 1 treba registrirati da 95.069 umirovljenika prima prosječnu mjesečnu mirovinu od 232,21 kune, 183.073 umirovljenika prima mjesečnu mirovinu manju od 1000 kuna, 314.859 umirovljenika manju od 1500 kuna, a 541.812 umirovljenika ima mjesečnu mirovinu manju od 2000 kuna.
Ako se izračuna omjer broja osiguranika (1.452.052) i broja umirovljenika (1.139.779), njegova je vrijednost 1,27, što približava izjednačenje broja osiguranika i umirovljenika, koje ozbiljno upozorava na urušavanje mirovinskog sustava.
Ministar rada i mirovinskog osiguranja (po zvanju meteorolog i oceanograf) Marko Pavić obećava do kraja ove godine finaliziranje mirovinske reforme, ali veliko je pitanje čemu se umirovljenici mogu nadati. Treba priznati da je hrvatski mirovinski sustav opterećen u prvom redu prevelikim brojem umirovljenika, posebno mladih i povlaštenih. Teško je zadovoljiti zahtjeve Europske komisije kao što su produljenje starosne dobi za umirovljenje, većeg "kažnjavanja" ranijeg umirovljenja i smanjenje broja zanimanja s beneficiranim radnim stažem. Tko ovog trenutka zna koliko će se ljudi odlučiti na prijevremeno umirovljenje po sadašnjim uvjetima da ih ne bi stiglo prethodno spomenuto "kažnjavanje".
Povećanjem broja umirovljenika prijeti i novi Zakon o braniteljima. Koristeći taj zakon, oko 5000 branitelja podnijelo je naknadni zahtjev za umirovljenje na temelju invalidnosti. Sve u svemu, ne bi trebalo iznenaditi eventualno urušavanje mirovinskog sustava.
Posljednje povećanje mirovina za 0,94 posto više je nego smiješno, 95.069 umirovljenika na svoju je prosječnu mirovinu od 232,21 kune dobilo povećanje od 2,18 kuna.
Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i povlaštenih službenih osoba, te mirovine prema Ugovoru između Republike Hrvatske i BiH o suradnji na području prava stradalnika rata u BiH koji su bili pripadnici HVO-a i članova njihovih obitelji opteretili su sustav s 93.118 umirovljenika.
Sasvim je izvjesno da o detaljima "govori" Tablica 2. Nije naodmet pitanje je li 7688 umirovljenika s mjesečnom mirovinom između 7000 i 8000 kuna i 4798 umirovljenika s mjesečnom mirovinom većom od 8000 kuna ipak malo previše, barem u odnosu na 95.069 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 232,21 kune.
Uvažavanjem svih podataka o osiguranicima i umirovljenicima, redovito nedostaje podatak o tome koliko je umirovljenika zavrijedilo svoju mirovinu svojim radom, odnosno punim radnim stažem.
Da su sve vlasti do sada dobrim dijelom ignorirale unaprjeđivanje mirovinskog sustava, pokazuje i Tablica 3.
Je li moguće da je čak 272.741 umirovljenik mlađi od 65 godina? Ova tablica ne "soli more", znano je da su nakon gnusne i nikad kažnjene privatizacije ljudi ostajali bez radnog mjesta, a mnogi su "otjerani" u mirovinu. Dakako da sada treba ispaštati, ali ne i odgovarati.
Posve je jasno da se ovaj sadržaj neće dopasti svakome, ali hoće nekome. Kamo sreće da u ruke saborskih zastupnika dospiju ovdje navedeni brojevi, možda bi manje vodili jalove rasprave o rodu i spolu.
Sadašnji je sustav neodrživ. Omjer broja osiguranika (1.452.052) i broja umirovljenika (1.139.779) iznosi 1,27