Koliko će ljudi u ponedjeljak zapljusnuti lavina ovrha koja se gomila pola godine, ne zna nitko točno, kao što se ne zna broj onih koji (ne)će imati na računima dovoljno kuna za podmirenje dugova.
Iz Financijske agencije (Fina), u kojoj je registar svih računa građana i koja će nakon pola godine odgode od ponedjeljka opet provoditi ovrhe na tim računima, ne žele govoriti o tsunamiju ovrha, a na pitanje o broju ovrha koje očekuju, upućuju nas na objavu iz rujna. Tvrde da će sve biti na razini lanjskog broja ovrha od 320.000, dok iz Udruge Blokirani kažu da ćemo do kraja godine premašiti 300.000, 400.000, pa i 470.000 ovrha.
Posljednju procjenu je Miriam Kervatin, predsjednica Udruge Blokirani, dala u subotu ujutro, kada je putem društvenih mreža pozvala članove udruge da se pridruže u zajedničkoj tužbi protiv Republike Hrvatske, ističući da je vlast zakone uredila tako da će ovršeni i blokirani biti kriminalci osuđeni na doživotnu robiju samo zato što im je propao posao, što su izgubili primanja i za život im nije ostalo ni za najosnovnije, dok će "oni" imati pravo na zastaru, sud, plaćenog odvjetnika i amnestiju!
Iz Fine ne očekuju porast broja ovršenika i blokiranih potrošača i kažu da bi ukupan broj ovrha od travnja do kolovoza, da nema zastoja, bio na razini lanjskih oko 320.000 ovrha. Kažu da je kod Fine zaprimljeno 174.000 ovrha te se očekuju još 145.000 rješenja od bilježnika, kod kojih je zaprimljeno oko 170.000 prijedloga, od kojih se očekuje da će postati pravomoćno njih oko 145.000.
Izmjene zakona
Podsjetimo da je Vlada 18. ožujka odgodila ovrhe za 245 tisuća građana, obrtnika i osoba koje se bave slobodnim zanimanjima i odblokirala im račune, te je tada, prema podacima Financijske agencije, 238.135 građana imalo 16,6 milijardi kuna neplaćenih računa i kredita. Najviše građana, njih 210.440, ima dugove koji ne prelaze 100.000 kuna, a među njima je 109 tisuća ljudi s dugovima manjim od 10.000 kuna.U prosjeku svaki dužnik ima po pet ovrha.
– Prema podacima kojima se barata u javnosti, vidljivo je da će taj broj u startu premašiti brojku od 300.000 blokiranih. Prema najavama Fine, ministarstva i javnih bilježnika, u pripremi je 170.000 ovrha, što će biti puštene u iduća tri mjeseca, 40.000 su nove ovrhe građana koji do sada nisu bili u blokadi i ako tu dodamo ovih do sada 235.000 kojima se nastavljaju ovrhe, jasno je vidljivo da ćemo do kraja godine premašiti broj od 300.000 – kaže Mario Strinavić, tajnik Udruge Blokirani, koji kaže da se u pola godine odgode ovrha dio dužnika i vjerovnika nagodio i ističe da je moratorij trebalo produžiti jer će ponovna masovna blokada računa opet dići zid između dužnika i vjerovnika i otežati naplatu.
Iz Fine, koju smo pitali hoće li, kako je to preporučeno iz Ministarstva pravosuđa i uprave, puštati ovrhe u tri vala ili se ta preporuka odnosi samo na javne bilježnike, navode da će postupiti onako kako moraju sukladno zakonu, a to znači – nastaviti provoditi ovrhe za sve pravomoćne sudske presude, zadužnice i sve druge osnove za plaćanje zaprimljene u Fini.
Odmrzavanje ovrha starta u ozračju priprema izmjena zakona o ovrhama, koje bi trebale ubrzati i pojeftiniti postupak, podići razinu duga za koji se mogu ovršiti nekretnine dužnika s 20.000 na 40.000 kuna, proširiti krug primanja izuzetih od ovrhe na jubilarne nagrade, božićnice, uskrsnice, nagrade za rezultate rada, topli obrok i slično, dok bi se ovrhe pokretale na elektroničkom obrascu, a bilježnik bi morao obavijestiti dužnika da je pod ovrhom te će ovršenik imati 15 dana za prigovor i ako prigovori, njegov predmet odlazi na sud u parnicu.
Strinavić kaže da je ovo 26. novela Ovršnog zakona i u svakoj se govori o bržoj, efikasnijoj i jeftinijoj ovrsi, no dogodilo se suprotno najavama te dodaje da ovrha može biti brža samo ako ministar dužnicima ukine pravo prigovora na ovrhu, što je nemoguće.
– Eskalacija se mogla izbjeći, no Ministarstvo pravosuđa je podleglo pritiscima Javnobilježničke komore i dopustilo izdavanje ovršnih rješenja automatizmom, čak i za mizerne dugove od 50 kuna. Kad se radi o takvim ovrhama, onda komotno možemo govoriti o zloupotrebi Ovršnog zakona. Izbaciti 10 do 15 posto stanovništva iz ekonomskog sustava usred najveće krize nakon Drugog svjetskog rata, može samo totalna ekonomska neznalica – objašnjava Strinavić.
Veliki biznis
– Naravno da ima rješenja, ako iza ovrha stoji veliki biznis, i sumnjam da svi u ovršnom postupku (osim vjerovnika i dužnika) žele rješenje. U Hrvatskoj se zakoni selektivno primjenjuju. Mi smo u zakonu imali obvezu sudova da obustavljaju sve ovrhe koje nisu provedene u zadnje dvije godine, a za koje vjerovnik nije predložio drugi način i model ovrhe, no suci to nisu radili. Dakle, to je samo jedna od mjera koje su do sada mogle riješiti veliki broj starih ovrha, koje su u principu neprovedive, samo ne postoji nitko tko bi natjerao sudove da dosljedno provode zakon – ističe Mario Strinavić.
Dr. Damir Novotny uvjeren je da noveliranjem zakona o ovrhama, što se radi dosta dugo, nema rješenja problema te se treba ugledati u razvijene zemlje Europske unije, poput Njemačke, u kojima se najprije ide na naplatu dugova na financijskoj imovini, a onda na ostalim vrstama imovine i na taj se način istjeruje na čistac i eventualna siva ekonomija.
Ovaj ekonomist veli da kod nas, prema novom izvješću Međunarodnog monetarnog fonda, neformalna ili siva ekonomija iznosi 30 posto. To znači da netko može živjeti s blokiranim računima do sudnjeg dana, od rada u "fušu" ili iznajmljivanja nekretnina, dok drugi koji su stjecajem okolnosti, zbog gubitka posla i prihoda, upali u blokade jedva preživljavaju. Stoga smatra da nisu svi blokirani jednaki i treba se njihove probleme rješavati individualno.
– Godinama se nismo pomaknuli s mrtve točke. Rješenja se ne mogu pronaći u ovakvom konceptu insolventnog prava bez obzira na to radi li se o insolventnosti građana ili malih i mikro poduzetnika, jer nam se povećava insolventnost mikro poduzetnika koji zapošljavaju od jednog do deset radnika, i to je čak i veći problem nego što su građani kojima se dio prihoda u ovrhama ne plijeni.
Prvi je problem način na koji se ovrhe provode u Hrvatskoj, gdje imamo institucionalni okvir koji je preskup, previše je sudionika, a u tom procesu uglavnom završava financijska imovina, a ne ostali oblici imovine. Tako se računi drže dugoročno blokirani, što je jedinstven slučaj, u Europskoj uniji ne postoji takvo rješenje. Dodatni je problem što su ukupni troškovi i troškovi zateznih kamata vrlo visoki, a procesi dugo traju i onda se te kamate akumuliraju. To je vrlo kompleksan problem koji se sustavno mora riješiti – kaže dr. Damir Novotny.