Ministar obrane Ivan Anušić naglasio je u ponedjeljak u Zadru da je vraćanje, odnosno služenje vojnog roka preozbiljna tema koja zahtijeva operativno, financijski i politički konsenzus.
Anušić je podsjetio da je vojni rok u Hrvatskoj zamrznut 2008. i dodao da, nakon toliko godina, to nije pitanje koje se može reći ‘iz rukava‘.
"Preozbiljna je tema koja zahtijeva - operativno, financijski, infrastrukturno i politički jedan konsenzus. Kad se usuglasi najbolji način na koji bi se vratio vojni rok, ili vojna izobrazba, javnosti će se to priopćiti. Svi imaju svoje zamisli kako će to izgledati, ali će na kraju struka reći kako će se to izvesti", istaknuo je ministar Anušić u Zadru gdje sudjeluje na proslavi 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica.
Osvrnuo se i na akciju Maslenica te ustvrdio da smo tom akcijom "dokazali da nismo više u stanju samo braniti se, nego i oslobađati svoj teritorij“.
"Kada se vratimo i povijest i sjetimo tih trenutaka, to je bila jedna od najvažnijih akcija koje je Hrvatska vojska izvela. To je bila jedna od operacija koja je završila ‘Olujom‘ i oslobođenjem hrvatskoga teritorija. Maslenica je stoga bila jedna od važnijih te možemo reći da je spojila jug s ostatkom Hrvatske", rekao je ministar nakon polaganja vijenca kod spomen-obilježja Kocka u uvali Jazine.
Brojna visoka izaslanstva položila su vijence kod Središnjeg križa na Gradskom groblju u Zadru i sudjelovala u odavanju počasti poginulim braniteljima, a obilježavanje 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica, prve velike oslobodilačke akcije Domovinskog rata u kojoj je oslobođen veći dio zadarskoga zaleđa, počelo je jutros budnicom zadarske Gradske glazbe središtem Poluotoka.
Akcija Maslenica, kodnog naziva “Gusar”, počela je 22. siječnja 1993. u 6 sati ujutro, a glavni ciljevi operacije postignuti su za 72 sata. Operacijom je zapovijedao general Janko Bobetko, a pomoćnici su bili tadašnji brigadiri Ante Gotovina i Ante Roso. Pripadnici Hrvatske vojske i MUP-a oslobodili su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom, čime je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske. U akciji i neposredno poslije nje ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja.