U zgradi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, potpredsjednik Sabora i drugi čovjek HDZ-a Milijan Brkić dobro je znana stranka. Prema podacima koje smo dobili od zagrebačkog Općinskog suda, samo u zadnjih pet godina pred tim je sudom podigao čak 33 tužbe protiv medijskih izdavača: Nacionala, Večernjeg lista, 24 sata, Jutarnjeg lista, portala dnevno.hr, tjednika 7Dnevno itd. I pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu Brkić vodi spor protiv jednog medija pa se njihov broj penje na 34.
Ponavljamo, riječ je o tužbama koje je Brkić podigao samo u zadnjih pet godina, od 2015. do kada se HDZ vratio na vlast, do danas. Trideset i četiri puta je u sudnicama u zadnjih nekoliko godina svjedočio o teškim duševnim bolima koje je pretrpio zbog novinarskih tekstova. Pribrojimo li tome broju i tužbe koje je podizao prije 2015., ukupan broj sudskih parnica koje je Brkić pokrenuo protiv medija vjerojatno doseže, a možda i premašuje brojku od 40, piše Jutarnji list.
Prema podacima koje nam je dostavio Općinski građanski sud u Zagrebu, od 33 sudska spora koja je Brkić od 2015. do danas protiv medija pokrenuo pred tim sudom 15 ih je još u rješavanju, a 18 ih je riješeno pravomoćnom ili još uvijek nepravomoćnom presudom, nagodbom, i obustavom postupka zbog stečaja nakladnika, ili su ustupljeni drugom sudu.
Samo u zadnjih nekoliko godina spomenuti je sud Brkiću na ime duševnih boli pravomoćno dosudio 70.000 kuna. Od toga iznosa 40.000 kuna aktualnom zamjeniku predsjednika HDZ-a i potpredsjedniku Sabora morao je isplatiti Večernji list zbog teksta u kojem se navodilo da je Brkić u jednom zagrebačkom restoranu svojedobno galamio na bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, a 30.000 kuna mu je isplatio Jutarnji list zbog kolumne čiji se autor uz ostalo upitao kako su Brkić s policijskom plaćom i njegova tadašnja supruga, frizerka, uspjeli otplatiti kredit od milijun eura podignut u Karlovačkoj banci.
Brkiću se, međutim, smiješi još novca - nepravomoćnim presudama zagrebačkog Općinskog suda u zadnjih mu je nekoliko godina na ime duševnih boli dosuđeno još 135.000 kuna. I Općinski sud Sesvete nepravomoćno je presudio da mu tjednik Nacional mora isplatiti 49.000 kuna. Potvrde li županijski sudovi te zasad nepravomoćne presude, Brkić će na ime duševnih boli uz već isplaćenih 70.000 kuna inkasirati i dodatnih 184.000 kuna.
Tim iznosima treba pribrojati i zatezne kamate koje izdavači također moraju platiti kao i sudske i odvjetničke troškove. Neke od 15 preostalih parnica koje se još vode pred zagrebačkim Općinskim sudom, Brkić će vjerojatno također dobiti pa će i ukupna svota dosuđena mu na ime duševnih boli dodatno rasti, piše Jutarnji list.
Općinski građanski sud u Zagrebu omogućio nam je uvid u sudske spise u slučajevima u kojima su presude povodom Brkićevih medijskih tužbi već donesene. Ustanovili smo sljedeće - u svim tužbama protiv medija Brkića zastupa jedan te isti odvjetnik, Roman Bihar. Sve Brkićeve tužbe, bez obzira je li njihova meta Nacional, Jutarnji list, Večernji list, 24 sata ili neki drugi medij i bez obzira je li mu duševne boli zadao istraživački tekst, autorski komentar, ili tek članak prenesen iz drugog medija jedan drugoj sliče kao jaje jajetu.
U svim Brkićevim tužbama stoji sljedeći tekst: “Nakana tuženika u predmetnom tekstu nije bilo argumentirano istraživačko novinarstvo, a niti iznošenje vrijednosnog suda u dobroj vjeri te autor uopće nije provjerio točnost i istinitost navedenog već se radilo, a što je vidljivo iz stila pisanja, jedino i isključivo o tome da se tužitelja (tj. Brkića) povrijedi i ponizi”...
“Zbog navedenog teksta je tužitelj (tj. Brkić) javno, imenom i prezimenom osramoćen te je imao velikih neugodnosti u svakodnevnom životu i radu. Zbog toga je trpio i danas trpi velike i intenzivne duševne boli. Povrijeđeno mu je dostojanstvo, ime ugled i čast, a trpi i psihički strah zbog javnog poniženja. Stoga zahtjeva isplatu pravične naknade od...” U svim optužnicama, Brkić za svoje duševne boli traži “primjerenu naknadu” od 40.000 do 50.000 kuna. Njegov odvjetnik u “špranci” jedne te iste optužnice samo već prema potrebi, mijenja naziv medija i tuženog teksta. Ponekad ubaci i tvrdnju da mu klijent zbog objavljenog teksta “pati od nesanice”.
Sudski zapisnici Brkićeva svjedočenja koje smo iščitali pokazuju da on, iz slučaja u slučaj, opisujući pred različitom sucima patnje prouzročene različitim novinarskim člancima deklamira jedan te isti tekst gotovo istovjetan onome koji je njegov odvjetnik napisao u tužbi. Samo u jednom sudskom sporu vođenom prošle godine protiv Jutarnjeg lista, Brkić je svoje uobičajeno svjedočenje o pretrpljenim duševnim patnjama obogatio jednim dotad nečuvenim detaljem. Sutkinja je u zapisnik zabilježila sljedeće:
“Bez obzira na to što je tužitelj (tj. Brkić) ostao na svim funkcijama, naveo je da su nakon objave članka bili ogromni pritisci unutar stranačke grupacije kojoj pripada da odstupi s mjesta zamjenika predsjednika HDZ-a i potpredsjednika Sabora”. Brkić je naime, tužio Jutarnji list zbog komentara u kojem se problematizira činjenica da je DORH izgubio dio spisa vezanog uz istragu o curenju informacija u aferi “elitna prostitucija” u kojoj se Brkića sumnjičilo da je 2011. kao zamjenik ravnatelja policije bio odgovoran za curenje povjerljivih podataka.
U slučaju Jutarnjeg lista sutkinja Općinskog suda u Zagrebu odbila je Brkićevu tužbu. Obrazložila je da, premda se u tuženom komentaru spominju izrazi “kurva” i “kupleraj”, osobe iz javnog života moraju biti spremne otrpjeti kritiku i ne mogu računati na istu razinu zaštite privatnosti kao obični građani. Presuda međutim nije konačna jer se Brkić žalio.
Zbog serije tekstova o aferi elitne prostitucije koju je otvorio tjednik Nacional, Brkić je tijekom 2018. pojačao val tužbi protiv medija. Deblji kraj u tim tužbama zasad je izvukao nakladnik portala 24 sata kojem je zagrebački Općinski sud “odrezao” kaznu od 40.000 kuna koje mora isplatiti Brkiću. On je tužio navedeni portal samo zato što je prenio tekst iz tjednika Nacional o tome da je PNUSKOK 2011. tadašnjeg zamjenika ravnatelja policije Brkića osumnjičio za curenje informacija u aferi elitne prostitucije.
Ni u jednom od Brkićevih sudskih spisa koje smo pregledali nismo pronašli ni jedan liječnički nalaz koji bi potvrdio njegove tvrdnje o teškim duševnim bolima koje trpi. Ni u jednom od tih sporova, kao uostalom ni u drugima koje privatni tužitelji pokreću protiv medija, sud nije zatražio da stupanj duševnih boli utvrđuje ovlašteni sudski vještak, već se suci oslanjaju na iskaze osoba koje tuže medije i koje sud nastoje uvjeriti u svoje duševne boli.