Milanović se priprema za primopredaju: Miljenić šef ureda, Jelić glasnogovornik, evo koji sve ljudi figuriraju kao potencijalni savjetnici budućeg predsjednika

Na sastanku stožera potvrđeno je da uime Ureda izabranog predsjednika službena stajališta mogu iznositi samo Miljenić i Jelić

- Sigurno neće biti fućkanja bivšim predsjednicima, ljudi koji će prisustvovati inauguraciji novog predsjednika Republike Zorana Milanovića bit će ljudi koji poštuju ovu državu i sve njene dosadašnje predsjednike. Sumnjam da će (na inauguraciji) biti ljudi koji se ne očekuju, a još manje ljudi s USKOK-ovim optužnicama - rekao je saborski zastupnik SDP-a i član Milanovićeva izbornog stožera Joško Klisović gostujući jučer na N1 televiziji.

Naravno da ta izjava otvara pitanje znači li to da na Milanovićevu predsjedničku inauguraciju - mogući, ali ne i potvrđeni datum je 18. veljače - neće biti pozvan zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je već godinama stalna “mušterija” Državnog odvjetništva.

Iako jasnog odgovora na to pitanje još nema, čini se da ta Klisovićeva izjava nije najbolje “sjela” timu novoizabranog predsjednika RH.

- Joško Klisović ne govori uime Ureda izabranog predsjednika RH Zorana Milanovića. Kada dođe vrijeme za to, mi ćemo javno objaviti listu uzvanika na inauguraciji. O tome se dosad uopće nije razgovaralo - poručili su za Jutarnji list iz Ureda izabranog predsjednika RH, kako se od jučer zove izborni stožer Zorana Milanovića.

Ograda ureda

Malo kasnije Klisović je za Jutarnji list dodatno pojasnio svoju izjavu o “ljudima s USKOK-ovim optužnicama”, odnosno misli li da Bandić po toj logici također ne bi trebao biti na Milanovićevoj inauguraciji.

- Naravno da ćemo poštovati odluku državnog protokola o tome tko na inauguraciji mora biti. Kada sam rekao to o ljudima s optužnicama, htio sam naglasiti da Milanović osobno sigurno neće slati pozivnice ljudima koji su USKOK-ovi optuženici - rekao nam je Klisović.

Dugogodišnji suradnik Zorana Milanovića i zamjenik šefice diplomacije Vesne Pusić u njegovoj Vladi, solirao je i dan ranije kada je izjavio da mu nije poznato hoće li Milanović vratiti Titovu bistu na Pantovčak, ali kako je njegovo osobno mišljenje da bi novoizabrani predsjednik države to trebao učiniti.

- Titovu bistu treba vratiti na Pantovčak i to zbog konteksta u kojem ju je tamo postavio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, a to je kontekst jedinstva hrvatskog naroda i zasluga Tita kao vođe antifašističkog pokreta da Hrvatska bude na strani pobjednika u Drugom svjetskom ratu i to u sadašnjim granicama koje uključuju Dalmaciju, Istru i Baranju - rekao je Klisović.

Izabrani predsjednik RH Zoran Milanović jučer je rekao da nije razmišljao o vraćanju biste Josipa Broza Tita na Pantovčak. Bistu je, podsjetimo, iz Ureda predsjednika izbacila Kolinda Grabar-Kitarović još na početku svog mandata.

- Pantovčak nije muzej. Hrvatskih predsjednika bilo je četvero. Ovo ranije možemo ići do kralja Tomislava - rekao je Milanović.

Razgovori o pripremi inauguracije, nove “arhitekture” Pantovčaka, budućih predsjednikovih savjetnika započeli su jučer na sastanku Ureda izabranog predsjednika RH na kojemu je Milanović razgovarao s Orsatom Miljenićem (šefom kampanje), Nikolom Jelićem (glasnogovornikom kampanje) i drugim najbližim suradnicima poput Ivana Račana i SDP-ova saborskog zastupnika Igora Dragovana. Dogovarali su daljnje korake do predsjedničke inauguracije, ali naš izvor s tog sastanka tvrdi da, iako su na stol stavili sve teme, nikakva definitivna odluka još nije donesena.

Još se razgovara

Prema tvrdnjama nekoliko naših sugovornika - uz njihovu ogradu da konačna odluka nije donesena - šef Milanovićeva tima Orsat Miljenić trebao bi biti novi predstojnik Ureda predsjednika, a Nikola Jelić budući glasnogovornik predsjednika države. Također, kao moguća kadrovska rješenja spominju se bivši čelnik Sigurnosne-obavještajne agencije Dragan Lozančić, kojeg neki vide na poziciji Milanovićeva savjetnika za nacionalnu sigurnost, a neki kažu kako je da bi predsjednikov savjetnik za obranu - razdvoji li se resor nacionalna sigurnost i obrana - mogao bio Ante Kotromanović, ministar obrane u Milanovićevoj Vladi.

- Što se Miljenića tiče, koliko je meni poznato, on još nije odlučio hoće li prihvatiti tu funkciju ako mu je na koncu Milanović doista i ponudi. Jako je teško sada reći i što će biti s Lozančićem, hoće li uopće prihvatiti savjetničku funkciju bude li mu ponuđena, a slično je i sa spekulacijama o mogućem dolasku bivšeg ministra obrane Kotromanovića na Pantovčak - kaže naš izvor.

Odličan posao

Milanović je jučer rekao kako još ne zna hoće li bivši šef SOA-e Dragan Lozančić biti njegov savjetnik.

- On je, osim što je savjetnik potpredsjednika Vlade (ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, nap. a.), aktivan i u nekim međunarodnim institutima. Ima prilično visoku reputaciju, pitanje je isplati li se to njemu - rekao je izabrani predsjednik.

Nakon jučerašnjeg sastanka Zorana Milanovića i njegovih najbližih suradnika, Miljenić nije želio govoriti o mogućim kadrovskim rješenjima na Pantovčaku.

- Naravno da se o svemu tome razgovara, a kad budu donesene odluke, dobit ćete obavijest - rekao je, a na pitanje ima li on želju otići na Pantovčak, odgovara da je to “potpuno irelevantno”.

- Odradili smo odličan posao u kampanji, ponosan sam što sam bio dio toga. Sigurno je da će dio ljudi koji bude imao volju prijeći gore, doći će i neki drugi ljudi. Nastojat će se dobiti najbolje ljude za najbolju poziciju, koliko je to moguće. To je proces i kad bude gotov, znat ćete - rekao je Miljenić.

Inače, jučer je na sastanku potvrđeno da uime Ureda izabranog predsjednika službena stajališta mogu iznositi samo Orsat Miljenić i Nikola Jelić.

Milanović je jučer rekao kako je nakon pobjede na predsjedničkim izborima razgovarao s brojnim stranim političarima i dužnosnicima, da su ga nazvali i Kolinda Grabar-Kitarović i Andrej Plenković, te je ponovio da će s premijerom imati prijateljski odnos.

Nazvao ga je, kaže, i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan s kojim je razgovarao pola sata. Iako nije otkrio sadržaj razgovora, jasno je da za kurtoaznu čestitku ne treba više od minutu-dvije te da je vrlo izgledno da su porazgovarali i o situaciji u regiji, posebno u BiH, zemlji u kojoj Turska ima velike interese.