Eksplozija digitalnih platformi na domaćem tržištu rada, poput Ubera, Bolta, Glova, Wolta... ovih je dana bjelodano ukazala na brojne manjkavosti takvog načina zapošljavanja u vidu štrajka vozača Ubera sa šireg zagrebačkog područja nakon što im je gotovo dva tjedna kasnila tjedna isplata, a da pritom putem aplikacije nisu bili obaviješteni o razlozima i vremenu uplate.
"Digitalni robovi", kako su sami sebe nazvali, pobunili su se i organizirali su štrajk upozorenja, tražeći komunikaciju sa živom osobom ispred zatvorenog sjedišta zagrebačkog Ubera.
"Mi nismo roboti, ne želimo komunicirati generičkim porukama preko aplikacije dok Uber istodobno gradi imidž socijalno osjetljive kompanije. Želimo razgovor, mi smo živa ljudska bića", poručili su uberovci, u čijim su redovima mnogi kojima su vožnje jedini izvor prihoda.
Nezaštićeni djelatnici
Probleme u radu putem digitalnih platformi ovih je dana, više nego ikad do sada, u javnosti osvijestio Sindikat radnika digitalnih platformi, inače organizator štrajka zagrebačkih uberovaca. Prvo i osnovno, glavni je naglasak, takav je rad prepun nedostataka, zbog čega su pravno nezaštićeni djelatnici prepušteni apsolutnoj volji online poslodavaca. I treba ga zakonom urediti.
– S jedne strane, osobe koje su otvorile svoje obrte i firme, unatoč tome što se pred državom smatraju kao samozaposlene, u praksi su u potpunosti podređene na milost/nemilost uvjeta poslovanja platformi. S druge strane, platforme se ograđuju od bilo kakve odgovornosti jer takve "samozaposlene" osobe smatraju "partnerima". Također, imamo i situacije da se osobe zapošljavaju u firmama koje su "partneri" platformama.
Te su osobe uglavnom u vrlo podređenom položaju, budući da ih brojne takve firme prijavljuju na samo dva do četiri sata radnog vremena, često rade s unajmljenim vozilima čiji najam iznosi oko 1000 kuna tjedno, nemaju pravo na bolovanje, godišnji, same plaćaju doprinose (koji često nisu zaista uplaćeni od strane poslodavaca), nemaju kreditnu sposobnost za kupnju vlastitog vozila, jer se firme za koje rade gase čim uđu u sustav PDV-a i otvaraju nove.
Razumijemo da postoje ljudi koji su u dugovima i ovrhama i da im trenutno odgovara rad na crno, međutim, takav rad jednostavno nije dugoročno održivo rješenje – kažu u Sindikatu radnika digitalnih platformi, apelirajući da se i njihov glas čuje prije izmjena Zakona o radu, koji je trenutno u pripremi.
Iva Filipović, tajnica Sindikata radnika digitalnih platformi, koji djeluje pod kapom Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, vozačica je Ubera posljednje četiri godine. Kaže kako je prošla, pandemijska godina pokazala svu ranjivost platformskih radnika, pa je tako na početku pandemije, primjerice, Bolt spustio cijenu prijevoza za 20 posto.
– Posao je snažno pao, nema posla i onda još Bolt spusti cijenu prijevoza. Nedugo poslije je i Uber spustio cijene – prisjeća se Iva, koja uglavnom radi šest dana u tjednu, a jedan je slobodna. Ni prošle ni ove godine nije uzela godišnji odmor jer si ga nije mogla priuštiti. Ubija je neizvjesnost – prošlu je godinu, kad je pandemija dovela do usporavanja života, a i ovu, gotovo do svibnja, provela u brizi kako će se situacija razvijati, jer je promet konstantno bio nizak.
– Sada je u redu. Ako tijekom tjedna manje zaradiš, znaš da će doći vikend i da će se tada popuniti budžet – objašnjava Iva, svjesna da takav rad od danas do sutra nije održiv jer su vozači po cijele dane na cesti. Već sutra netko od radnika može doživjeti prometnu nesreću, a nema ni zdravstveno ni primanja, zapravo nikakvu sigurnost. Zato je udruživanje radnika digitalnih platformi bilo prijeko potrebno...
Zajednička akcija
– Puno nam se javljaju dostavljači, a javila nam se i jedna djevojka koja radi preko platforme Upwork, koja spaja klijente s freelancerima ili agencijama kroz različite kategorije poslova tipa prevoditeljskih usluga. Nedavno sam vozila i ženu koja puno radi putem Bookinga i koja mi je rekla kako je u potpunosti podređena njima, te je zatražila pristupnicu u naš sindikat – govori Iva.
Novi Zakon o radu s naglaskom na digitalne platforme imat će, ističe, dugoročne posljedice i zato je sada pravi trenutak za zajedničku akciju.
– Toga svi trebaju biti svjesni. Tražit ćemo da za isti stol sjednu i platforme i Vlada i sindikati kako bi taj zakon bio održiv za model poslovanja za obje strane, a pogotovo za nas i nekakva naša radnička prava – govori Filipović, dodajući kako su osobe koje obavljaju poslove preko digitalnih platformi u principu radnici druge klase. Tome govori u prilog i podatak o zatvorenom sjedištu zagrebačkog Ubera za trajanja štrajka njegovih vozača.
Uredski djelatnici tog se jutra nisu pojavili na poslu (nešto kasnije Iva je s jednom gospođom komunicirala telefonom), a riječ je zapravo, objašnjava nam, o studentima, koji ionako mogu riješiti tek nekakve osnovne probleme poput tehničkih poteškoća ili korisničkog računa vozača i slično. Za sve ostalo imaju spreman odgovor: "Proslijedit ćemo vaš upit nadležnima." Gdje, pitaju se. U Amsterdam, odakle im se isplaćuje novac?!
– Uberov ured postoji jedino u Zagrebu, a svi vozači izvan Zagreba mogu komunicirati s njegovim djelatnicima jedino putem videopoziva. No, ja, primjerice, ne mogu dobiti informaciju točno kad mi je potrebna. Poslala sam upit u aplikaciju u petak u 17 sati, a odgovor sam dobila u nedjelju oko 15. Problem je taj nedostatak dijaloga... Nemamo s kim razgovarati. Upravo je ova situacija s Uberom pokazala koliko nam je potreban dijalog, jer da ga ima, do svega ovoga ne bi došlo – smatra Filipović.
Pritom navodi kako, primjerice, Bolt, nema svoj ured za kontakt uživo s vozačima, iako je tvrtka registrirana na adresi na zagrebačkoj Radničkoj ulici. Ali tamo, veli, ne može nikoga naći, sva se komunikacija odvija e-mailom. Kao pozitivan primjer digitalne platforme, koja komunicira sa svojim djelatnicima, spominje pak Wolt.
– Oni su nas iz sindikata samoinicijativno pozvali na razgovor kako bi se potaknuo dijalog. I njihovi nam dostavljači govore kako su dosta dobri i kako se s njima komunicira. Wolt nas je ugodno iznenadio, mogli bi biti primjer drugim platformama – tvrdi Iva Filipović.
SAD JE PRILIKA: Radnici se boje promjena
– Određen broj radnika sada se prepao... Šalju nama u sindikat negativne komentare jer se boje promjena. Strahuju da će im se onemogućiti rad. Generalno, ti radnici koji se boje rade u nekoj sivoj zoni. No, promjena je neizbježna, zakon će se promijeniti s nama ili bez nas, sviđalo se to nekome ili ne.
Sad je prilika reći svoje mišljenje, možda da platforme barem plaćaju godišnje odmore i bolovanje. Okej, ići ćemo u tom smjeru. Ili plaćene doprinose. Radnici to jednostavno moraju prepoznati, a jedino preko sindikata možemo apelirati i pokušati usmjeriti zakon u pravcu u kojemu mi to želimo.
Ne treba se bojati promjena. Oni koji se boje rade na crno, a rad na crno nije održiv ni u jednoj djelatnosti i nije dugoročno rješenje. S tim se ljudi moraju pomiriti – kaže tajnica Sindikata radnika digitalnih platformi.
IVA FILIPOVIĆ: Nikoga ne tjeramo, želimo urediti obaveze
– Sindikat ni na koji način ne želi onemogućiti rad platformama ili ih potjerati iz države, nego urediti odnos, tražiti transparentnije poslovanje, prebaciti porezne obveze s radnika na platforme... – ističe Iva Filipović.
Otkriva da je njezin prvi posao bio taksiranje, iako je završila studij turizma na Ekonomskom fakultetu. Godinama je radila kao turistički vodič po Europi i Hrvatskoj, nakon čega se zaposlila u prijevozničkoj tvrtki kao vozač –voditelj privatnih tura.
Kad je dala otkaz, bez plana i programa, jer valjalo je osigurati egzistenciju, počela je raditi kao vozačica Ubera.