Kasnije objavljeno: stanje u Šibensko-kninskoj županiji
U protekla 24 sata, na području Šibensko-kninske županije 4 osobe su oboljele od COVID-19 infekcije.
Trenutno je 106 aktivnih slučajeva oboljenja od COVID-19 infekcije. U šibenskoj bolnici liječi se 17 osoba, od kojih je jedna osoba na respiratoru, dok se u kninskoj bolnici liječe 2 osobe. Ostali imaju blaže kliničke simptome i nalaze se u izolaciji.
Pod mjerama zdravstvenog nadzora i samoizolacije trenutno je 651 osoba.
U posljednja 24 sata uzorkovana su i testirana 22 uzorka za testiranje na SARS-CoV-2 virus.
U proteklom tjednu, od 1. - 7. ožujka 2021., ukupno su oboljele 104 osobe: 67 ih je s područja Šibenika, 10 s područja Knina, 9 s područja Vodica, 4 osobe su s područja Bilica, po 3 osobe s područja Drniša i Primoštena, po jedna osoba s područja Promine, Unešića, Rogoznice, Skradina i Kistanja te 3 osobe koje borave na području naše županije, a prebivalište im je drugdje.
Molimo građane da se pridržavaju svih protuepidemijskih mjera.
Sve informacije vezane uz koronavirus možete pratiti na jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr
Ranije objavljeno
Nacionalni stožer danas je održao press konferenciju na kojoj su objavili najnovije podatke o broju zaraženih i umrlih u Hrvatskoj, a objavljeni su i rezultati istraživanja o cijepljenju protiv koronavirusa.
Vera Katalinić-Janković uvodno je pročitala podatke o situaciji s koronom u Hrvatskoj.
- U protekla 24 sata zabilježeno je 94 novih slučajeva, a broj pozitivnih osoba od 25. veljače 2020. do danas je 246.608. Od početka epidemije testirano je 1 387 946 osoba, u protekla 24 sata 2178 testiranja, a postotak pozitivnih je bio 4,3 posto. Na bolničkom liječenju je 805 osoba, 74 pacijenta su na respiratoru. U odnosu na prethodni dan to je 10 bolesnika više na respiratoru. U bolnicu je u zadnja 24 sata zaprimljeno 72 pacijenta, a otpušteno je 16 osoba. Imamo veći broj preminulih, njih 19. Ukupna brojka je 5609. Prosječna dob preminulih je 74,5 godina. Dvije osobe su imali po jedan komorbiditet, a najmlađa osoba je imala 45 godina i dijagnozu iz kardio-respiratornog aspekta. U samoizolaciji je 14162 osobe - kazala je Katalinić-Janković.
Riječ je potom preuzeo Krunoslav Capak.
- Imali smo 94 novoregistrirana slučaja od 2178 testiranih. 1.3. smo imali 91 novoregistrirani slučaj od 2294 testirana, a tjedan dana prije imali smo 72 nova slučajeva od 2242 testirana - kazao je Capak. Imali smo prošli tjedan 3047 novooboljelih, a tjedan prije tog 3544 novooboljela što je za 16.3 posto više. 14-dnevna stopa incidencije na 100 tisuća stanovnika je 161,2. Najnižu ima Istarska, 29,2 a najvišu Dubrovačko-neretvanska 519,7. Na listi zemalja EU, Hrvatska je na šestom mjestu. Nižu incidenciju imaju Finska, Njemačka, Danska, Španjolska i Portugal, a najvišu Češka. Ukupna kumulativna stopa na milijun stanovnika je 1377,5 što nas stavlja na 18. mjesto u EU. Udio pozitivnih slučajeva 8.3. je 4,3 posto. U proteklih 7 dana imali smo 8,6 posto, a u proteklih 14 dana 8,1 posto. Imamo 925 nuspojava na Pfizerovo, 75 na Modernino i 256 na AstraZenecino i dvije prijave ne znamo na koje cjepivo su se dogodile - kazao je Capak.
Masovno cijepljenje
Ministar Vili Beroš pohvalio je rad masovnih punktova za cijepljenje.
- Svi svjedočimo da masovni punktovi za cijepljenje predstavljaju pokaznu vježbu za ono što nam slijedu u dovršetku druge faze i za treću fazu kada bi trebalo doći više cjepiva. Riječka dvorana Zamet, Spaladium arena u Splitu, 19 punktova u Zagrebu predstavljaju odskočnu dasku za ono što želimo postići - kazao je ministar zdravstva govoreći o cijepljenju.
- Brojke ukazuju na visoku spremnost dionika u procesu cijepljenja i visok interes građana. Cijepise.zdravlje.hr bilježi 54008 iskaza interesa građana za cijepljenje - kazao je Beroš.
- Ne trebamo dozvoliti da lagani porast brojeva postane trend - kazao je ministar Beroš.
Beroš je čestitao Dan žena i kazao je da je epidemija naglasila ulogu žena u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Ministar je zatim iznio podatke o broju žena u sustavu zdravstva i socijalne skrbi.
Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti govorila je o analizi cijepljenja i istraživanju.
- Ovo je studija koja je u tijeku. Imali smo podatke da napravimo preliminarnu analizu. Vidjeli ste da je datum 5. ožujka, tada je analiza napravljena. Do danas je cijepljeno 426 zaposlenika klinike s dvije doze Pfizerovog cjepiva. Kod osam zaposlenika su se nakon prve doze razvile alergijske reakcije nakon čega nisu dobili drugu dozu. Pokušat ćemo s EMA-om razjasniti mogu li primiti drugu dozu - kazala je Markotić.
Analiza i istraživanje cjepiva
- Prvi serološki testovi su napravljeni tri tjedna nakon primitka prve doze cjepiva, pred samu drugu dozu. Drugi serološki testovi su napravljeni četiri tjedna nakon druge doze cjepiva i napravili smo testiranje kod 82 zaposlenika. Planira se pratiti situacija nakon 3, 6 ili više mjeseci. U skladu s današnjim danom možete vidjeti da su naši ispitanici najvećim dijelom žene, značajno veći je postotak žena u klinici koji radi. 89 muškaraca je bilo u okviru ispitanika i 344 žene - kazala je Markotić.
- Važno je odabrati pravi test. Ono što se može reći je da postoji mogućnost razlučiti je li netko cijepljen ili je prebolio covid. Ako idemo prema testiranju i određivanju specifičnih antitijela, to su određeni proteini koji govore o tome da smo se sreli s virusom ili inficirali. Naša docentica je izabrala test koji detektira IgG antitijela koja imaju domenu vezanja za receptor S1 podjedinice šiljatog izdanka za covid i to se pokazalo među najboljim testovima za detekciju antitijela koji su cijepljeni. Uzimana je krv, vrijednost koji smo smatrali pozitivnim je 51 jedinica po mililitru. Nakon prve i druge doze cijepljenja, u pet ispitanika nakon prve doze nije bilo odgovora, bio je ispod 50 jedinica, većina je imala dobar odgovor od 300 do 20000 jedinica. Na drugu dozu su svi odreagirali - kazala je.
- Žene su nakon prve i druge doze bolje odgovorile na cjepivo. Trebat će vidjeti završne rezultate. Za jednu statističku analizu su brojevi dovoljni i vidi se da su žene bolje odreagirale na cjepivo. Ovo će trebati dodatno analizirati. Postoji negativna korelacija s količinom antitijela i dobi što je za očekivati. Znamo da sa starenjem ipak naš imunološki sustav nešto slabije reagira. Ako gledamo usporedbu zdravstvenih djelatnika i ostalih djelatnika u zdravstvu, ostali su djelatnici u zdravstvu koji nisu u stalnom kontaktu s bolesnicima, slabije su odgovorili.
Oni su tiho prokuženi dijelom bili, nakon drugog cijepljenja su se vrijednosti izjednačile i nema razlike između ove dvije skupine. Gledali smo razliku djelatnika koji rade u intenzivnoj i ostalih djelatnika obzirom da na neki način najveće stvaranje aerosola je u intenzivnoj. Na sreću nije se pokazala razlika u odgovoru na antitijela nakon prvog i drugog cijepljenja što znači da su ti djelatnici bili pravilno zaštićeni. Gledali smo i kod djelatnika u centralnoj ambulanti gdje dolazi dosta bolesnih ljudi i tu nije bilo razlika. To govori o dobroj zaštiti i profesionalnom odnosu djelatnika.
Analizirali smo situaciju cijepljenja kod osoba koje su preboljele covid ili su bile u samoizolaciji. Do 5. ožujka je u klinici bilo 69 djelatnika u samoizolaciji, oboljelih je bilo 33 s blažim oblikom bolesti i niti jedan smrtni ishod nije zabilježen. Troje je bilo nakon cijepljenja u samoizolaciji i nitko nije obolio nakon cijepljenja. Nema razlika između količine antitijela koji su stvorili djelatnici koji jesu ili nisu bili u samoizolaciji. Ono što je važno je da smo analizirali odgovor nakon prvog i drugog cijepljenja kod djelatnika koji su preboljeli covid i onih koji nisu.
Vidi se da su oni djelatnici koji su preboljeli covid nakon prve doze imali značajno visoku razinu antitijela i da se ta razina nije povisila nakon drugog cijepljenja, dok kod onih koji nisu bile oboljeli i dobili drugu dozu dosegli su razinu kao oni koji su preboljeli i bili jednom cijepljeni. Kod onih koji su preboljeli će biti dovoljno jedno docjepljivanje, nema koristi od drugog docjepljivanja. Bit ćemo u sve sigurni kada dovršimo analizu. Većina ispitanika i djelatnika koji su preboljeli covid u listopadu, studenom i prosincu, prije cijepljenja su imali visoki titar koji nije padao i bio je značajno viši u odnosu na titar onih koji nisu preboljeli covid i dobili prvu dozu - kazala je.
- Svi djelatnici su imali statistički veće vrijednosti IgG mjesec dana nakon druge doze u odnosu na prvu dozu. Žene su imale veće vrijednosti od muškaraca osobito nakon druge doze. Postoji blaga negativna korelacija s dobi, slabiji je odgovor kod starijih ispitanika i to je umjereno. Nakon druge doze imamo značajni porast antitijela. Niti jedan djelatnik nije obolio nakon što se cijepio - rekla je Markotić.
Markotić je kazala da je EMA tražila da podijele s njima rezultate koji su, kako je kazala, važni.
- Važno je da se EMA oglasila i zatražila rezultate. To može rezultirati, ako se to kasnije potvrdi, i imati utjecaja na priču vezano za cijepljenje pogotovo sugrađana koji su preboljeli covid-19 - kazao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Na pitanje hoće li biti službena odluka za one koji su preboljeli covid da će dobiti samo jednu dozu cjepiva, Božinović je kazao da će se o tome raspravljati na ekspertnim skupinama i međunarodnoj razini.
- Nema rasapa u odgovoru antitijelima. Trebat će se pratiti, ne samo kod nas nego i u Europi - kazala je Markotić.
- Ovi rezultati će rezultirati time da će se donijeti nove politike u borbi protiv covida. Oni koji su preboljeli covid primili su prvu dozu cjepiva time, a oni koji prime drugu dozu razina antitijela se ne povećava. To smo imali prilike vidjeti u vanjskoj literaturi. Bilo bi logično da oni koji su preboljeli kad se cijepe s prvom dozom da se ne moraju cijepiti s drugom - kazao je Capak.
Capak je komentirao zahtjev za cijepljenje prosvjetnih djelatnika.
- Što se tiče cijepljenja, odgovor na pitanje je idući. U prvoj i drugoj fazi cijepljenja, naravno da su ciljevi različiti, mi smo u drugoj fazi i cilj je da procjepimo one koji imaju visoki rizika za smrt i teški oblik bolesti. Oni koji rade u kolektivima bi trebali imati određenu prednost - kazao je Capak.
- Što se tiče objašnjenja, mi smo nešto promijenili postupanje oko izolacije i karantene. Ono što smo najvljivali da će krantena biti 14 dana to nismo napravili. Ostala je na 10 dana jer je širokom diskusijom zaključeno da je i dalje prihvatljiv rizik kod one koji oboljevaju od klasične varijante korone. 14-dnevna karantena je za one koji obole od novih varijatni virusa. Cijepljenje protiv covida-19 se kao i preboljenje smatra važećim razlogom za izuzećem od karantene ili kontakta s oboljelom osobom - kazao je Capak.
Isporuka cjepiva
Capak je komentirao i isporuku cjepiva.
- U zadnja dva tjedna se situacija ustabilila. U prvom tjednu ožujka nije isporučena pošiljka od 7200 doza AstraZenece ali je povećana isporuka u drugom tjednu ožujka. U ovom tjednu ćemo primit 60400 doza AstraZenece. Što se tiče Johnson&Johnson, registracija se očekuje u 4. ili 5. tjednu ožujka. Bilo je rečeno da isporuka tog cjepiva ne može početi prije sredine travnja, a što se tiče količina naručili smo 900 tisuća doza, ali kojom brzinom i tranšama će cjepivo dolaziti nemamo dogovor vezano uz to - kazao je Capak.
- Što se tiče cjepiva u Austriji ne znam koja je to serija koju su primili. Imali smo nekoliko slučajeva smrti nakon cijepljenja ali je u svim slučajevima Povjerenstvo odlučilo da se ne radi o dva povezana događaja, da smrt nije posljedica cijepljenja i to je bilo s više vrsta cjepiva, ne samo s AstraZenecom. Što se tiče težine nuspojava, nisu povezane s reakcijom organizma nego čovjek individualno reagira na cjepivo, nema korelacije između težine nuspojava i imunog odgovora - kazao je Capak govoreći o nuspojavama.
- Naš organizam na sve reagira imunološki. Kod nuspojava su negativne reakcije koje ne moraju utjecati na pozitivan dio koliki će biti odgovor kod nas. Ako se netko jako loše osjećao nakon cijepljenja ne znači da će imati niži titar - kazala je Markotić.
Prelazak granice
Stožer je komentirao što će biti s onima koji su se cijepili ako žele ući u drugu zemlju i prijeći granicu.
- Niti jedna zemlja u EU nije uvela dozvolu prelaska granice na temelju cijepljenja. Postoje bilateralni dogovori između pojedinih zemalja s trećim zemljama. I mi imamo ponude da bi s nekim zemljama dogovorili da priznaju naše certifikate o cijepljenju i mi njihove. Na tome se radi u EU. Sredinom prvog mjeseca je donesen dokument koje podatke certifikat treba sadržavati te je specificiran oda certifikat treba služiti za medicinske svrhe, ako netko u drugoj zemlji treba primiti drugu dozu da se zna koje je cjepivo primio, ne u svrhu prelaska granice. Intenzivno se razgovara o certifikatu o preboljenju, testu i cijepljenju i doći će trenutak kada će EU uvesti pravila za to. Postoje brojna pitanja i kontroverze, što je s onima koji su cijepljeni i nisu zaštićeni jer ni jedno cjepivo ne štiti sa 100 posto, što je s trajanjem imuniteta i cjepivima koja nisu registrirana na području EU. EU ide na to da prizna certifikat o cijepljenju prilikom prelaska granice - kazao je Capak.
- 17. bi EK trebala izaći s prvim draftom dokumenta. Vidjet ćemo što će u njemu biti. Dijelovi toga su izašli kroz europske i hrvatske medije. Možda će taj certifikat biti jedinstven. Ne mora značiti da netko ima dva cijepljenja nego da je završeno proces cijepljenja za tu osobu bilo s dva cjepiva ili s jednim ako je prebolio covid. O tome se razgovara u ovom trenutku - kazao je Božinović.
Hoćemo li se cijepiti protiv covida svake godine kao protiv gripe?
- Nitko ne zna odgovor. Neka cjepiva slabije štite protiv novih varijanti. U literaturi je objavljeno da AstraZenecino cjepivo nešto slabije štiti od južnoafričkog soja. Kakve će biti implikacije varijanti koje su pod našom paskom, imamo češku i neke druge varijante koje pratimo, da vidimo kakav je utjecaj na brzinu širenja bolesti i težinu bolesti. Možemo reći da u velikoj mjeri ova cjepiva štite protiv novih varijanti. Što će biti s budućim novim varijantama to nitko ne zna. Ne znamo koliko traje imunitet nakon cijepljenja i ne znamo kakve će se nove varijante pojaviti. Moguće je da će nam trebati i nove varijante cjepiva - kazao je Capak.
Stožer je komentirao i kućne testove na koronavirus po uzoru na Njemačku te lijekovima protiv covida.
- Što se tiče testova koji su se početi registrirati u Europi, to su testovi koje može svatko sam obaviti. Oni trebaju zadovoljiti određene uvjete što se tiče specifičnosti i osjetljivosti, moraju biti barem 50 posto osjetljivi da u 50 posto onih koji su pozitivni dokažu da su pozitivni i biti specifični da ne reagiraju na druge bolesti. Postoji i pravilo da uputstva za korištenje moraju biti jasna da ih svatko može razumjeti i to mora potvrditi Halmed. Taj test ima implikacije za zdravlje, dijagnostiku i ljudima mora biti jasno kako se upotrebljava i koje je njegovo značenje. U RH nemamo niti jedan takav test registriran. Imali smo jedan pokušaj registracije takvog testa i nije bio dovoljno osjetljiv da ga pustimo na tržište - kazao je Capak.
Kućni testovi
- Što se tiče lijekova nema novih rezultata. Radi se na razvoju antivirusnog lijeka, ali ono za što imamo više podataka, relevantnih, da kortikosteroidi u pravilnim dozama i određeno vrijeme mogu smanjiti upalnu reakciju i smrtnost. To je iza 5. ili 6. dana kada bolest ide prema težem obliku - kazala je Markotić te dodala da ih treba dati ranije na početku bolesti koji imaju određene faktore za razvoj težih oblika bolesti.
- Ako se daju u kasnijoj fazi onda nemaju koristi, a mogu izazvati pogoršanja zbog određenih imunoloških reakcija - kazala je Markotić.
Stožer je komentirao i rusko cjepivo te anketu Jutarnjeg lista u kojoj se 82 posto ispitanika izjasnilo za uvoz tog cjepiva.
- Vjerujem da rezultati ankete dokazuju interes građana za cijepljenje i svjesnost da cijepljenje može odrediti ishod epidemije. Na Vladi je da sagleda mogućnosti o nabavi cjepiva da se procjepi 70 posto populacije, ali je na prvom mjestu sigurnost. Ne smije biti prečaca, moramo se voditi EU regulativom ali i vlastitom koja definira mogućnost nabave bilo kakvog cjepiva, pa i ruskog. Naš kontakt je ostvaren, čekamo dokumentaciju koju će Halmed regulirati - kazao je Beroš.
- EMA je zaprimila dokumentaciju 4. ožujka i krenula je analiza po ubrzanom postupku - kazala je Markotić.
Treći val?
Stožer je komentirao i treći val koji je zahvatio Europu i nove mjere.
- Krajem tjedna mi trebamo odlučiti o produžetku mjera jer ove istječu 15. Sad je još uvijek prerano konkretnije govoriti, ali s obzirom na porast brojeva teško da se od 15. može očekivati daljnja popuštanja - kazao je Božinović te dodao da treba očuvati sadašnje mjere da se ne vraćamo nazad.
- Nastavljamo pratiti situaciju. Svjesni smo da se 15. trebaju produžiti mjere i ukoliko svi budemo dovoljno fokusirani dok smo u poziciji ostvariti kontakte s drugim ljudima da ćemo uspjeti - kazao je Božinović.
262 tisuće cjepiva je potrošeno, a isporučeno preko 320 tisuća cjepiva. Otkud razlika između isporučenog i potrošenog cjepiva.
- Cjepivo kako dolazi tako se troši. Osobno mislim, samo ne znam je li izvještaj koji je pročitala kolegica Janković iz e-cijepih ili ankete. Postoji razlika između elektronskog programa jer u njega treba rezultate cijepljenja upisati, ali provodimo i anketu telefonom s ravnateljima Zavoda koji nam daju podatke za taj dan. Ako neka količina cjepiva dođe sada, ona se neko vrijeme distribuira, dok dođe do cjepiva potrošnje. Cjepiva Moderne i AstraZenece dolazi u skladište našeg distributera koji to distribuira u NZJZ. Po županijama je to različito, negdje su punktovi, negdje cijepe liječnici obiteljske medicine. Ono što sam pratio je da je izvještaj koji ide prema ECDC-u uvijek je niži postotak iskorištenosti cjepiva. Imamo veću potrošnju dobiveno anketom nego što se registrira preko e-cijepih i ide u ECDC - kazao je Capak.
Markotić je kazala da se rezultati istraživanja koje je provedeno oko cijepljenja odnosi na Pfizer.
- Ovo je jedno cjepivo, ograničeno istraživanje, ali je zanimljivo jer se odnosi na rizičnu skupinu ispitanika - kazala je Markotić.
Capak je odgovorio na pitanje postoji li mogućnost da se odustane od plana da se cijepe najugroženije i rizične skupine i da se prijeđe na metodu da bi bilo korisnije cijepiti one koji imaju više kontakta.
- Plan cijepljenja smo radili na način kako je to većina zemalja svijeta napravila. Diskusije treba li cijepiti skupine koje imaju više kontakta su teške. Najbolje bi bilo da se cijepe svi, to naravno ne možemo, ali su prioritet osobe starije životne dobi i s komorbiditetima jer su kod njih posljedice najteže. Nadamo se da će u idućem kvartalu količine cjepiva dopustiti da neke prioritetne skupine koje imaju puno kontakta kao što su npr. čuvari u zatvorima i slično, da ćemo imati dovoljno cjepiva da krenemo s cijepljenjem mlađih ljudi koji imaju puno rizičnih kontakta - kazao je Capak.