Među “socijalnim” namirnicama posljednjih mjeseci najviše su poskupjela jaja.
Cijena jaja povećana je tri puta u usporedbi s prošlom godinom pa su jaja za neke postala luksuz. Jaja se, poput svinjskog vrata s kosti, miješanog mljevenog mesa, ulja i šećera, nisu našla na Vladinu popisu artikala kojima je ograničena cijena, pa tako iz dana u dan svjedočimo rastu cijena. Jaja su povijesno najskuplja. Izdvojiti za jedno jaje 0,35 eura možda ne izgleda puno, ali nitko ne kupi jedno jaje, već kutiju od najmanje deset komada pa u konačnici 3,5 eura (26,37 kuna) nije mali iznos. Još su skuplja ona iz ekološkog ili slobodnog uzgoja.
I dok cijene jaja divljaju, domaće peradarske farme smanjuju proizvodnju ili je potpuno gase, pa ćemo vrlo brzo jesti samo skupa uvozna jaja. Hrvatski je to apsurd koji i nema velike veze s uvođenjem eura. Što su jaja skuplja, to domaća proizvodnja sve više tone.
Peradari s kojima smo razgovarali kažu da su suočeni s poskupljenjem energenata i stočne hrane te da nikako bez intervencije države ne mogu opstati na tržištu koje je opterećeno uvozom. Možda će ostati nekoliko velikih proizvođača, ali svi mali će, nažalost, propasti – pesimistični su naši sugovornici. Mali bi mogli opstati kada bi cijena jaja bila oko 0,66 eura (pet kuna), ali tko bi onda takva jaja kupovao. Sve je to vrćenje u začaranom krugu iz kojega je jedini izlaz gašenje proizvodnje.
Dodatne mjere
Više je faktora koji utječu na proizvodnju jaja, od cijena stočne hrane i transporta, plina, električne energije pa do pojave različitih bolesti među peradi. Od početka rata u Ukrajini bilježi se poskupljenje stočne hrane, bez koje nema proizvodnje jer kokoši svaki dan moraju jesti. Stoga, sektor peradarstva zatražio je dodatne mjere pomoći kako bi proizvodnja u RH opstala. S problemima u proizvodnji peradari su upoznali i ministricu poljoprivrede Mariju Vučković.
– Cijena hrane za perad narasla je čak 40 posto, a ista se najprije izvozi i onda uvozi po puno većoj cijeni. Veliki problem za proizvođače je i nedostatak poljoprivrednog zemljišta kojim raspolažu peradari. Tražimo veću kontrolu i smanjenje izvoza kukuruza u cilju zaštite nacionalnih interesa. Kombinacija rasta ograničenja cijena i visokih ulaznih troškova narušava stanje u sektoru, a ogroman je problem i nekontroliran uvoz, koji je, među ostalim, uzrokovan ukidanjem kvota s Ukrajinom – ističe Dražen Čurila, predsjednik Odbora za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
Peradari su ovih dana dobili goleme račune za grijanje na plin, pojedinima je račun skočio s 20.000 na 200.000 kuna. Ističu da se za proizvodnju peradi koristi najviše energije, kako bi se osigurala odgovarajuća temperatura tijekom proizvodnje. Cijela situacija rezultirala je stagnacijom rasta sektora, odnosno proizvodnje peradarskog mesa i jaja, što se odražava i na stanje na tržištu. Među ostalim, peradari upozoravaju i na problem postavljanja solarnih panela, jer projekti traju predugo od ishođenja same dozvole do implementacije, što same proizvođače odbija od ulaganja te se u konačnici ne prijavljuju na natječaje. Zato su zatražili da se pronađu modeli da se cijeli proces pojednostavi te da se za ove projekte uklone brojne administrativne barijere.
I dok cijene jaja i piletine rastu, u posljednjih pet godina nije bilo natječaja za peradare kroz program ruralnog razvoja, osim za konverziju kaveza u alternativne sustave kod nesilica. Peradari stoga traže od Ministarstva poljoprivrede raspisivanje posebnih sektorskih natječaja kako bi povećali konkurentnost u cijelom lancu peradarske proizvodnje jer su im investicije važne, posebice jer je potrebno ojačati sve karike proizvodnje, od valionica do prerade, ističu u HPK-u.
Manjak investicija
– Peradarska proizvodnja počinje u valionicama, koje je potrebno osuvremeniti. Valionice su zapravo reprodukcijski centri i vrlo je bitno kakvi jednodnevni pilići iz njih izlaze, jer tu sve počinje. Vrhunske rezultate u cjelokupnom peradarstvu možemo postići samo s najkvalitetnijim pilićima, a oni se mogu proizvesti samo s najsuvremenijom tehnologijom. Potrebno je investirati i u proizvodne objekte – kaže Čurila.
U HPK-u ističu kako do sada nije bilo sektorskog natječaja u peradarstvu pa su se proizvođači peradi morali natjecati s ostalim sektorima, koji su na raspisanim natječajima bili ocjenjivani s većim brojem bodova. Puno proizvođača peradi ostalo je “ispod crte” za dodjelu sredstava i te investicije su ostale nerealizirane.
U HPK-u ističu kako projekti postoje, ali potrebno je raspisati sektorski natječaj za ulaganje u izgradnju ili obnovu peradarskih farmi kako bi se projekti za koje je utrošeno puno novca mogli realizirati. Pritom je kod raspisivanja natječaja potrebno voditi računa da se uvrste sve vrste peradi, poput rasplodnih nesilica, purana i slično.
Međutim, kako “zlo nikada ne dolazi samo”, peradari su suočeni i s pojavom bolesti: newcastleskom bolešću peradi, koja ima stvara velike problem, i potencijalnom ptičjom gripom, koja je diljem svijeta ubila 44 milijuna kokošiju.
Poljoprivredni analitičari drže da će jaja biti još i skuplja jer na proizvodnju utječu stočna hrana i žitarice, koje, pak, bilježe rekordno visoke cijene.