Ministar zdravstva Vili Beroš je u pravu. Opaki koronavirus i dalje je hrvatski neprijatelj broj 1. To potvrđuje i matematika. Dr. Zdenko Franić s Instituta za medicinska istraživanja je izračunao je procjenu rasta broja oboljelih.
- Iz podataka ministra Beroša o kumulativnom broju oboljelih od COVID-19 u RH vidi se da je krivulja negdje od 14. dana nakon pojave prvog bolesnika eksponencijalna. Svaka 4.4 dana broj se udvostručuje – navodi dr. Franić u svojoj najnovijoj objavi na Twitteru.
Što to zapravo znači?
Da ćemo, prema njegovom izračunu, 1. travnja imati 2270 oboljelih. A 15. travnja desetke tisuća zaraženih. Ako se trend ne promjeni, i ako broj oboljelih po istoj stopi nastavi eksponencijalno rasti, a krivulja ode u nebo.
Dobra vijest je što je to tek matematički proračun koji se u realnom životu uopće ne mora ostvariti. Vlasti su poduzele niz mjera koje ciljaju da – ograničavajući kretanje građana – ograniče i širenje virusa. A time i smanje broj oboljelih.
Hoće li u tome uspjeti, bezbroj su puta do sada istaknuli i ministar Beroš i šefica infektivne klinike dr. Alemka Markotić, ovisi o nama samima. O tome koliko se strogo držimo izrečenih mjera samoizolacije. O tome koliko smanjimo druženja sa rodbinom i prijateljima. O tome, ukratko, koliko zlosretnom virusu zatvorimo vrata svojih domova.
To je, dakle, dobra vijest. Ona loša je da možemo očekivati da će broj oboljelih i dalje rasti. Da će rasti po visokim stopama. I da koronu još mjesecima nećemo moći istjerati iz naših života.
Broj oboljelih se, prema Franićevom izračunu, posljednja dva tjedna udvostručuje svaka četiri i pol dana. Ako se pogleda samo posljednjih nekoliko dana, kada je krivulja koja pokazuje tempo kojim epidemija raste najstrmija, broj se udvostručuje za nešto više od tri dana.
Najveći skok dogodio se u subotu 21. ožujka. Tada su u Hrvatskoj registrirana 206 novooboljela. Dan prije ih je bilo 128, što predstavlja rast od 60 posto. Onda je u nedjelju Zagreb pogodio potres. Broj oboljelih je tog dana skočio za 23,3 posto. Da bi u ponedjeljak narastao za dodatnih 24 posto.
Timeline epidemije u Hrvatskoj možete pogledati OVDJE.
No tek za tjedan ili dva na brojkama će se vidjeti stvarni utjecaj zagrebačkog potresa na rast epidemije. Ljudi su istrčali vani i – silom prilika – bili primorani da sat ili dva zanemare upozorenja o potrebi izbjegavanja bližeg fizičkog kontakta.
Ključno je, dakle, pokušati spasiti što se spasiti da. I u danima i tjednima pred nama što više spriječiti širenje virusa.
Za sada, ako usporedimo iskustva drugih zemalja, Hrvatska još uvijek ne stoji tako loše. Kod nas se još nije dogodio onaj kataklizmički trenutak kada se u 24 sata broj oboljelih udvostručio.
U Njemačkoj je takav skok zabilježen 10 dana nakon što je u toj zemlji počela nekontrolirana lokalna transmisija. U Francuskoj 12, a u Španjolskoj 14 dana nakon lokalne transmisije.
Kod nas je prošlo osam dana od kada je počelo lokalno širenje. A idući tjedan uvelike će odrediti hrvatske trendove u budućnosti.