Hrvatska će drugu polovinu godine doživjeti, ne bude li drugog vala korone i iznenađenja, optimistični scenarij po kojem bi joj gospodarstvo moglo pasti cijele ove godine oko 10 posto ili malo više od toga, što je bolje od katastrofičnih scenarija i prognoza o padu od 20 ili 30 posto za cijelu ovu godinu.
I taj optimistični scenarij o padu od 9,4 ili 9,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) znači probleme i otkaze, a ujedno znači veći pad nego što ga je Hrvatska doživjela 2009. zbog svjetske financijske krize, kada joj je BDP kliznuo 7,4 posto. Neki dijelovi gospodarstva još se nisu vratili na razine iz 2008. godine, a već sada govorimo o tome da ćemo se možda tek za godinu, dvije vratiti na razinu prije korone iz 2019. godine.
Stopa zaposlenosti se ni krajem prošle godine nije vratila na razinu iz 2008., kad je iznosila 48,6 posto, dok je krajem prošle godine bila 47,7 posto.
Recesija stoljeća
Hrvatska je u prvom kvartalu imala gospodarski pad od 1,2 posto, a krajem kolovoza bit će objavljeni prvi službeni podaci o padu BDP-a za drugi kvartal. Već sada se zna da su najvažniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri, Italija i Njemačka, u drugom kvartalu pali za 12,4 posto, koliko iznosi pad talijanskog BDP-a, dok je njemačko gospodarstvo nakon minusa od 2,2 posto u prvom kvartalu u drugom palo za 10,1 posto, što je najsnažniji kvartalni pad od 1970. godine, kada su počeli izračuni o BDP-u za Njemačku. Ovu su recesiju njemački statističari proglasili recesijom stoljeća.
O oporavku Italije i Njemačke ovisi hrvatski izvoz, a svi skupa ovisimo o koroni i obuzdavanju tog virusa koji je preokrenuo gospodarstva i živote ljudi svijeta.
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u neprekidnom je padu od studenog prošle godine te je u travnju ove godine u odnosu na isti lanjski mjesec bila 11 posto manja, u svibnju je na godišnjoj razini potonula čak 12,4 posto, najviše od 2009. godine, dok je u lipnju na godišnjoj razini taj pad bio znatno manji te je iznosio 1,8 posto, a na mjesečnoj je razini industrijska proizvodnja porasla za 7,4 posto.
Kako sada stoje stvari, hrvatski bi turizam, o kojem ovisi čak petina BDP-a cijele zemlje, ove godine mogao ostvariti trećinu, ako ne i nešto više, lanjskog prometa, a problema s financiranjem države ne bi trebalo biti jer se Hrvatska zadužila koliko je trebala, tako da su ispunjene neke pretpostavke za ostvarenje optimističnog scenarija.
Zaduženja
Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija, rekao je da su do ljetne stanke osigurane gotovo sve potrebe za financiranjem u 2020. godini, teške 63,4 milijarde kuna. Podsjetio je da se ove godine od planiranog suficita od milijarde i pol kuna, zbog troškova koje je izazvala korona, skrenulo u planirani deficit od gotovo 25 milijardi kuna.
Proračunski prihodi su pali, a porasli su rashodi za zdravstvo i potporu gospodarstvu, pa se država zadužila na domaćem i inozemnom tržištu, objasnio je ministar uoči saborske rasprave o tri ugovora o zajmovima s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj Svjetske banke i Razvojnom bankom Vijeća Europe, ukupno teška 660 milijuna eura, što je 4,9 milijardi kuna.
Ta će zaduženja otići za rješavanje krize zbog korone, obnovu nakon potresa i jačanje javnog zdravstva. Sve će to utjecati na povećanje javnog duga, za koji u Vladi očekuju da će iznositi 86,7 posto BDP-a s uračunatim padom gospodarstva, deficitom i potrebama za financiranjem... Javni dug je u 2009. godini iznosio 136 milijardi kuna, a krajem prošle godine 293 milijarde kuna, skočivši s 39 posto BDP-a na prošlogodišnjih 73 posto.
S dugovima ima jedna nezgodna stvar. Treba ih kad-tad vratiti. Ma koliko povoljni bili. Čak i u optimističnom scenariju, jesen koja je pred nama puna je minusa.
Španjolski ponor
Bruto domaći proizvod (BDP) Europske unije u drugom je kvartalu ove godine pao za 11,9 posto, a eurozona istovremeno bilježi gospodarski pad od 12,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
Ti minusi u usporedbi s drugim lanjskim kvartalom iznose 15 posto i 14,4 posto, objavio je Eurostat, europski statistički ured, uz napomenu da se radi o najvećim kvartalnim i godišnjim padovima od 1995. godine, otkada se objavljuju ovakve vremenske serije podataka. Kvartalni padovi su veliki u usporedbi s 3,2 posto pada u Uniji u prvom kvartalu i 3,6 posto minusa u eurozoni.
Drugi kvartal ove godine u mnogim je zemljama članicama protekao u mjerama suzbijanja pandemije koronavirusa, a najveći pad među 10 zemalja za koje su bili dostupni podaci za drugo tromjesečje Eurostat je zabilježio za španjolsko gospodarstvo, koje je u drugom kvartalu palo 18,5 posto.
Španjolsku slijedi Portugal s 14,1 posto pada BDP-a, a dalje se samo nižu minusi: Francuska je imala gospodarski pad 13,8 posto, Italija 12,4 posto, Belgija 12,2 posto, Austrija 10,7 posto, Njemačka 10,1 posto, Češka 8,4 posto, Letonija 7,4 posto, i Litva s padom BDP-a u drugom kvartalu od 5,1 posto.
Španjolska je i na godišnjoj razini imala najveći gospodarski pad od 22,1 posto, koliko joj je potonuo BDP u drugom kvartalu u usporedbi s istim lanjskim tromjesečjem, Francuska je imala godišnji pad od 19 posto, Italija 17,3 posto, Portugal 16,5 posto, Belgija 14,5 posto, Austrija 13,3 posto, Njemačka 11,7 posto, Češka 10,7 posto, Letonija 9,6 posto i Litva 3,7 posto.