StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetObrazovni kaos

Katastrofa o kojoj se ne priča: u hrvatskim školama danas je 45 tisuća učenika manje nego prije 6 godina, koriste tri vrste udžbenika i četiri različita kalendara

9. rujna 2019. - 14:13

Kurikularna reforma "Škola za život u svim školama", tri vrste udžbenika, četiri različita kalendara školskih praznika, učitelji koji još nisu odustali od štrajka u borbi za povećanje plaća te nikad crnja demografska slika – 137 osnovnih škola bez upisanog prvašića, zbog čega je 12 područnih škola moralo zaključati vrata.

Većina udžbenika, barem kako tvrde u školama, već je stigla, ali će zato Škola za život početi bez tableta za učenike, koji se zbog postupka javne nabave očekuju do kraja 2019. godine.

To je samo dio obrazovne slike s kojom ulazimo u novu, reformsku 2019./2020. školsku godinu koja u ponedjeljak kreće s nikad manje đaka u našim školama.

Tko je u reformi

Prema privremenim podacima koje su dostavili iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), školska bi godina trebala početi za 464.539 učenika osnovnih i srednjih škola, što je, ukupno gledano, 325 manje nego ih je bilo protekle 2018./2019. godine. I dok je u srednje škole, barem tako pokazuju brojke MZO-a, ove godine upisano 153 učenika više nego lani, odnosno njih 145.892, prava katastrofa događa se u osnovnome školstvu: manjak učenika u odnosu na lanjsku godinu zasad iznosi 478, čini se, ponajprije, zbog znatno manjeg broja upisanih prvašića.

Dok je lani, primjerice, u prvi razred osnovne škole krenulo 38.487 učenika, ove godine dosad se upisalo tek njih oko 38 tisuća, kažu u MZO-u, dodajući da upisni postupci negdje još nisu završeni.

Kako bilo, procjene su da ćemo u novu školsku godinu ući s 24 razreda prvašića manje nego lani, a što to znači za budućnost školskih učionica, ne treba posebno isticati. Recimo tek da smo u proteklih šest godina, od 2013./2014. do ove školske godine izgubili u osnovnim i srednjim školama ukupno 44.671 učenika.

Nakon brojnih problema i prepucavanja, u svim školama napokon kreće i kurikularna reforma, prosvjetne vlasti vole reći najopsežnija dosad, koja će obuhvatiti ukupno oko 150 tisuća učenika u prvim, petim i sedmim razredima osnovnih te prvim razredima srednjih škola.

U prvim i petim razredima osnovnih škola te prvim razredima gimnazija provodit će se u svim predmetima, u sedmim razredima samo u fizici, biologiji i kemiji, a u prvim razredima srednjih četverogodišnjih strukovnih škola samo u predmetima obveznima na maturi, hrvatskome, engleskom i njemačkom jeziku te matematici. Istovremeno se nastavlja i eksperimentalni program kurikularne reforme koji je lani počeo u 48 osnovnih i 26 srednjih škola, ukupno među 8,5 tisuća učenika, a koji će ove školske godine pohađati druge, šeste i osme razrede osnovnih škola te druge razrede srednjih škola. Svi ostali učenici nastavljaju prema starim programima pa ćemo ove godine u školama u opticaju imati ukupno tri vrste udžbenika – potpuno nove, eksperimentalne i stare, odobrene još 2014. godine.

Za sve osnovce, bez obzira u kojem su programu, država je pokrila trošak udžbenika za obvezne i izborne predmete, za što se usred godine pronašlo ukupno 200 milijuna kuna. U srednjim školama država udžbenike, osim učenicima iz socijalnih skupina, plaća još jedino onima iz eksperimentalnih, drugih razreda.

Jedan tablet na pet prvašića

Podsjetimo također da je prosvjetna vlast, za razliku od prakse u eksperimentalnom programu, odustala od nabavke tableta za svakog posebno učenika prvih razreda osnovne škole koji će u ponedjeljak krenuti u "Školu za život". Umjesto toga, jedan tablet ide na četiri do pet prvašića u jednome razredu, dok će se tek u višim reformskim razredima osnovne škole osigurati tableti za svakog učenika.

U prvim razredima srednjih škola besplatne tablete dobit će jedino učenici iz obitelji korisnika zajamčene minimalne naknade, njih oko 1500, jer su u Ministarstvu zaključili kako ionako više od 90 posto srednjoškolaca ima pristup nekoj vrsti računala.
Za razliku od učenika, besplatne tablete do kraja rujna dobit će svaki nastavnik koji sudjeluje u kurikularnoj reformi.
Ove školske godine učenici iz različitih županija imat će različite školske praznike i to zbog novog kalendara koji je ponudio čak četiri različite kombinacije termina učeničkog odmora.

Najveća je novost uvođenje jesenskih praznika i korištenje zimskih praznika u dva dijela. Ipak, većina škola i županija, i to njih oko 67 posto, zadržalo je dosadašnji način odmora – bez jesenskih praznika i tri tjedna zimskih praznika "u komadu".
Među njima su i dvije dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinska te Dubrovačko-neretvanska, čiji će đaci na zimske praznike 23. prosinca ove godine, a nastava u drugom polugodištu počinje im 13. siječnja iduće godine. Proljetne praznike imat će i dalje nešto prije te tjedan dana poslije Uskrsa – od 10. do 17. travnja, s tim da će na nastavu u ponedjeljak, 20. travnja.

Zadar i Šibenik za pametniji kalendar

Trećina škola i osnivača odlučila se, pak, za četvrtu varijantu, a među njima su i one u Zadarskoj te Šibensko-kninskoj županiji. Ti će učenici imati jesenske praznike i to 30. i 31. listopada, a zbog blagdana Svih svetih u školu se vraćaju tek 4. studenoga.
Zimski praznici bit će im u dva dijela: prvi dio od 23. prosinca ove do 3. siječnja iduće godine, s tim da se na nastavu vraćaju 7. siječnja. Drugi dio traje od 24. do 28. veljače, a nastava počinje 2. ožujka. Zato će imati kraći proljetni odmor, samo 9. i 10. travnja, a na nastavu se vraćaju nakon neradnog Uskrsnog ponedjeljka u utorak, 14. travnja.

Podsjetimo i kako je svim školama koje provode eksperimentalni program kurikularne reforme dodatno ostavljena mogućnost da same formiraju datume odmora, pa će barem u "Školi za život" ove godine biti više nego dinamično.


NAGRADE NAJBOLJIM UČITELJIMA
Od nove školske godine prvi put se uvodi novčano nagrađivanje najboljih učitelja, a njih 500 za svoja će postignuća dobiti deset tisuća kuna bruto.
Natječaj je završen, ali čini se da interes učitelja nije bio prevelik jer su stigle prijave za samo njih 600-tinjak. Povjerenstvo koje odlučuje o dodjeli nagrada, kažu u Ministarstvu, ministrici Blaženki Divjak će sredinom rujna predložiti kandidate za nagrađivanje, a dodjela nagrada bit će za Dan učitelja 5. listopada.


RODITELJI ZADOVOLJNI 'ŠKOLOM ZA ŽIVOT'
Unatoč brojnim kritikama, Ministarstvo nije odustalo od uvođenja "Škole za život", a ministrica Divjak uporište za to, uz ostalo, nalazi i u anketi među roditeljima čija su djeca od lani uključena u eksperimentalni program. Ministrica tvrdi kako je 82 posto tih roditelja vrlo zadovoljno što su im djeca dio "Škole za život".
Osim edukacija nastavnika koje se nastavljaju, iz Ministarstva poručuju i kako će već u listopadu u škole krenuti savjetnički timovi koji će učiteljima biti na raspolaganju oko svih nedoumica u vezi s reformom. Učitelj i nastavnici, kako doznajemo, najviše nejasnoća zasad imaju oko novog načina vrednovanja i ocjenjivanja učenika.


PRAZNICI
SPLITSKA I DUBROVAČKA ŽUPANIJA
Zimski praznici od 23. prosinca do 13. siječnja
Proljetni praznici od 10. do 20. travnja
ZADARSKA I ŠIBENSKA ŽUPANIJA
Jesenski praznici od 30. listopada do 4. studenoga.
Zimski praznici od 23. prosinca do 7. siječnja
Zimski drugi dio od 24. veljače do 2. ožujka
Proljetni odmor od 9. do 14. travnja

26. studeni 2024 10:30