Jedan proizvod je rekorder po poskupljenju, a teškom mukom smo pronašli i nekoliko stvari koje su pojeftinile

U rujnu je inflacija opet porasla na 12,8 posto nakon što je prethodna dva mjeseca iznosila 12,3 posto.

Hrana nastavlja poskupljivati znatno više pa je u rujnu kruh bio 32 posto skuplji nego prije godinu dana, a mlijeko i to ono s nižim udjelom masti je rekorder sa stopom rasta cijene od čak 46 posto.

Ima li nade da će se cijene početi smirivati kako se približava kraj godine pitanje je koje zanima mnoge koji strahuju i od rasta cijena zbog uvođenja eura.

I EU je na mukama

– Očekivanja su da će se cijene na jesen početi smirivati, međutim, još uvijek imamo dvoznamenkasti rast cijena između 12 i 13 posto u odnosu na prošlu godinu. Dvoznamenkasti rast inflacije je prisutan skoro pola godine za redom. Kada inflacija padne ispod 10 posto, na dobrom smo putu da ovladamo inflacijom – kazao nam je dr. Petar Vušković.

Nema što od hrane nije poskupjelo, životinjske masti skuplje su 39,9 posto, šećer 30,8 posto, a cijene veće od 21 do 29 posto imaju krumpiri, kava, maslac, perad, smrznuta riba, sir, jogurt, punomasno svježe mlijeko i tjestenine.

Takvu sudbinu dijele i građani u cijeloj Europskoj uniji. Cijene za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u rujnu su u odnosu na isti lanjski mjesec u prosjeku više za 12,6 posto u Hrvatskoj. Samo pet zemalja u Europskoj uniji ima veću stopu inflacije od Hrvatske prema podacima Eurostata koji raspolaže rujanskim podacima za 20 zemalja.

Najveća inflacija je u Estoniji prema trenutačnim podacima i iznosi 24,2 posto, slijede Letonija i Litva s 22 posto, Nizozemska sa 17 posto i Slovačka s 13,6 posto inflacije.

Cijene hrane i bezalkoholnih pića, a to su proizvodi koji čine u strukturi indeksa cijena čak 26 posto, u Hrvatskoj su u rujnu bile za 19,1 posto veće, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva za kućanstva čine 17 posto i njihova je cijena porasla 15 posto.

Petar Vušković

Željko Puhovski/Cropix

U kolovozu su, primjerice, cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj prema podacima Eurostata bile 18,8 posto veće na godišnjoj razini prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, a veći rast cijena hrane i bezalkoholnih pića je imalo osam zemalja, koje s čak 33 posto poskupljenja predvodi Mađarska, a slijede je Litva, Letonija, Bugarska, Estonija, Slovačka, Češka i Rumunjska.

Državni zavod za statistiku objavio da je na godišnjoj razini u rujnu najveće poskupljenje zabilježeno za hranu i bezalkoholna pića koji su u prosjeku skuplji za 19,1 posto, a ti su proizvodi najviše raširili krila rastu inflacije i to za 4,95 postotnih bodova.

Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva što su u rujnu poskupjeli za 13,3 posto dali su doprinos stopi inflacije od 2,24 postotna boda, a treći je prijevoz koji je u rujnu poskupio 12,3 posto, njegov doprinos inflaciji u rujnu je 1,81 postotni bod.

Problem na papiru

Električna energija kućanstvima u rujnu je​ poskupjela za 9,9 posto, plin 16,6 posto, a plin u bocama 16,2 posto. Dizelsko gorivo poskupjelo je 29,3 posto, a benzin 3,8 posto.

Dr. Petar Vušković smatra da je inflacija problem na papiru dokle god imamo mogućnost pronaći nove poslove, pa savjetuje onima koji su zbog inflacije izgubili dio vrijednosti dohotka da nađu dodatan posao.

– Najbolji način za nadomjestiti gubitak prihoda je pronaći nove izvore prihoda. Dokle god smo u mogućnosti pronaći posao nema straha od recesije.

Dakle, vrjedniji podaci od inflacije su sada stope nezaposlenosti. Treba staviti povećalo na industriju. Tu će se simptomi krize prvi pokazati zbog direktne ovisnosti o plinskoj energiji. Dobro je da nas ove godine prati ekonomski rast (BDP) oko pet posto – tvrdi dr. Petar Vušković.