U medijima ste znali pročitati ili vidjeti tisuće istupa građana nezadovoljnih radom policije.
Primjerice, Nenad Lekšić iz Milne tvrdi da su ga brački policajci prebili na kućnom pragu i izmislili mu prometni prekršaj, Ante Marušić iz Nemire kaže da su mu omiški policajci nezakonito oduzeli oružje, Ivica Anđelić iz Vinišća, koji je više puta fizički napadan, proziva policiju da neće uhititi te aktere...
Sve te pritužbe na rad policije uskoro će razmatrati deveteročlano povjerenstvo za rad po pritužbama u MUP-u. Naime, u utorak je saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uputio javni poziv svima koji su zainteresirani za podnošenje prijedloga za imenovanje devet članova tog povjerenstva. Svi članovi povjerenstva su civili, jer se u međuvremenu odustalo od prijedloga MUP-a da dvoje članova povjerenstva budu djelatnici Ministarstva, a tome je najviše pridonio u saborskoj proceduri baš bivši specijalac Milijan Brkić, koji se zalagao za povjerenstvo bez ijednog predstavnika MUP-a, što je na kraju i usvojeno.
Članove povjerenstva na četiri godine imenuje Hrvatski sabor na prijedlog saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Prijedlog za kandidate mogu uputiti građani osobno, organizacije civilnog društva, stručna javnosti i nevladine organizacije.
Svi zainteresirani
Kandidati trebaju biti osobe koje uživaju profesionalni ili osobni ugled. Član povjerenstva može biti osoba koja je hrvatski državljanin, nije član političke stranke, nije osuđena niti se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, nije osuđena niti se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora.
Svi zainteresirani s imenima kandidata i uz svoje obrazloženje kandidature moraju poslati do sredine studenoga na adresu saborskog Odbora za ljudska prava, Trg svetog Marka 6, Zagreb.
Poželjno bi bilo da izabrani kandidati znaju nešto o policijskom poslu i ovlastima pa je za kandidaturu jako bitno koga se predlaže. Sigurno će o toj problematici bivši policajci, bivši državni odvjetnici, pravnici i slično znati puno više nego, na primjer, uz dužno poštovanje - učitelji ili glazbenici.
U znanstvenom radu dr. Damira Jurasa (koji je i sam dugogodišnji policajac) na ovu temu, objavljenom u najstarijem pravnom časopisu Informator, jasno stoji da povjerenstvo zapravo tek u trećem stupnju odlučuje o pritužbama građana.
I do sada ste se mogli žaliti na postupanje policijskog službenika te biste dobili odgovor ili ravnatelja, ili načelnika policijske uprave na čijem području se događaj zbio. Tek nakon toga, ako niste zadovoljni, mogli ste se obratiti Unutarnjoj kontroli MUP-a, koja bi u pravilu davala za pravo policijskim službenicima. I tu bi priča stala jer ste kao građanin mogli ići nakon njihovog odgovora s kaznenom prijavom protiv policajca prema nadležnom državnom odvjetništvu koja je imala šanse da uspije kao da tele preživi kod mesara (jer su vam sve instance objasnile da ste u krivu) ili ste mogli zastati, zaškrgutati zubima i spremiti odgovor koji vas ne zadovoljava u ladicu.
Sve manjkavosti
E, osnivanjem povjerenstva to više neće biti slučaj.
- Problem je što javnost ne zna kako će raditi povjerenstvo jer ministar unutarnjih poslova još nije donio pravilnik o njegovu radu. Ne zna se hoće li članovi povjerenstva (za svaki slučaj koji je prijavljen i koji se inspicira imenuju se tri člana) moći pozivati svjedoke događaja, tražiti još neke dokaze ili će se sve svoditi na pregledavanje dostupne pisane i videodokumentacije.
Dakle, ne znaju se ovlasti članova povjerenstva niti dokle se može ići u dokazivanju. Mana je i što prijedlog povjerenstva (ako je utvrđeno, na primjer, da je policajac Stipe Stipić zenuo slučaj ili nezakonito postupao) prema MUP-u u vidu sankcije za tog policajca neće najvjerojatnije imati obavezan značaj. To znači da MUP može i ne mora u ustrojstvenoj jedinici kazniti svog djelatnika u odgovarajućem postupku, ali je vjerojatnije da će odgovornost utvrđena od strane Povjerenstva imati samo savjetodavno-informativni karakter.
Novina je da se propisuje novčana naknada za članove povjerenstva iz reda građana u iznosu pet posto prosječne neto plaće isplaćene u Hrvatskoj u prethodnoj godini i troškova prijevoza.
Zamišljeno je da povjerenstvo bude dio civilnog nadzora policije, a djelovalo je vrlo kratko nakon osnutka - od 2012. do ožujka 2015. (jer je jedna članica dala ostavku i više nije popunjeno), zatim je 2015. mijenjan Zakon i umjesto jednog povjerenstva propisano je da će svaka policijska uprava i MUP posebno imati svoje povjerenstvo, ali ta tijela nikada nisu popunjena i počela raditi, tako da je veliki broj prigovora (žalbi) koje su nezadovoljni građani podnosili od 2015. do danas neriješen.
Preispitati odluke
Odluka povjerenstva dostavlja se podnositelju pritužbe, glavnom ravnatelju, Ministarstvu i osobi ovlaštenoj za pokretanje disciplinskog postupka protiv policijskog službenika čiji rad je bio predmet pritužbe.
Ako je povjerenstvo utvrdilo da je pritužba djelomično ili u cijelosti bila utemeljena, Ministarstvo je dužno u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke povjerenstva preispitati svoju prethodnu odluku i o tome izvijestiti podnositelja pritužbe.
Godišnje izvješće o svome radu povjerenstvo podnosi Hrvatskom saboru.
Odlazak prije roka
Člana povjerenstva može se razriješiti prije isteka roka na koji je imenovan ako:
– sam to zatraži
– nastupi neki od razloga zbog kojih ne može biti imenovan članom Povjerenstva
– bez valjanog opravdanja nije prisustvovao na dvije sjednice povjerenstva u roku od jedne godine ili nemarno obavlja poslove člana povjerenstva