"Bože dragi, svi će nas ovoga ljeta pregazit. Pogledajte što rade Grci i Turci... Zovu sve kod sebe, obećavaju brda i doline. Nekima neće, čitam, trebati ni potvrda o cijepljenju, možda se neki turisti neće trebati ni testirati.
Potpisuju se sporazumi između zemalja... Pa gdje smo tu mi?! Kasnimo, debelo kasnimo. Koja su pravila igre? Kod nas se ništa ne zna. Čekamo što će nam reći Bruxelles, a gori nam pod nogama", nervozno nam je uzvratila jedna splitska iznajmljivačica na upit ima li ikakvih rezervacija za ovo ljeto.
Nula, reče nam i ošine jezikom po COVID-u, cijepljenju, državi i ministrici, turističkoj strategiji i promociji, u strahu od još jednog ljeta bez gostiju. Ono 2020. nekako je preživjela, ali ako joj i ovoga ljeta apartman bude prazan, ne zna kako će dalje, bez jedinog prihoda od kojega uzdržava obitelj. Pa se trudi sama koliko može – oglašava smještaj na sve strane i istodobno preuređuje apartman nastojeći podignuti kvalitetu usluge. O da, i strepi, željno iščekujući notifikaciju o rezervaciji. A gostima ni traga ni glasa.
Prioritet u cijepljenju
Ono što muči ne samo splitsku iznajmljivačicu, nego i njezine brojne kolege u Dalmaciji, jesu informacije koje prenose mediji, primjerice o Turskoj koja je dala prioritet cijepljenju djelatnicima u turizmu i najavama kako će, primjerice, dočekati britanske turiste bez potrebe za dokazom o cijepljenju protiv koronavirusa. Inače, brojne su države fokusirane na tržište Velike Britanije jer je trenutačno više od 23 milijuna ljudi na Otoku primilo barem jednu dozu cjepiva, a Englezima bi, prema sadašnjem planu, međunarodna putovanja trebala biti dopuštena od 17. svibnja.
Turska sljedećeg mjeseca čak planira razmotriti hoće li za ulazak u zemlju nakon 15. travnja turisti iz Velike Britanije još uvijek morati pružiti dokaz o negativnom PCR testu. Takvi i slični potezi, uključujući bombardiranje informacijama o pripremama uoči sezone i sveprisutnost u europskom eteru, Turskoj donose prednost u odnosu na konkurenciju, ali i dodanu vrijednost u promociji destinacije. Pritom davanje prioriteta cijepljenju turističkih djelatnika, uz certifikat o sigurnom turizmu, pridonosi osjećaju povjerenja kod potencijalnih gostiju.
I Grci se svojski trude pod sloganom "Sve što želiš je Grčka". Najavljeno je da će granice za turiste biti otvorene 14. svibnja, a tamošnji ministar turizma Haris Theocharis izjavio je kako će turisti biti dobrodošli ako su cijepljeni, imaju antitijela ili negativan test na koronavirus. Grci konkurenciju, želeći nadoknaditi lanjske gubitke, nastoje potući i nižim cijenama. Na to već upućuje ponuda u agencijama, prema kojoj je već za desetak eura po osobi dnevno, ali i manje, moguće pronaći smještaj u nekim od najpopularnijih grčkih ljetovališta. Četveročlana obitelj može se desetak dana odmarati u Grčkoj u predsezoni (druga polovina svibnja) i za manje od 100 eura po osobi. Već početkom lipnja cijene su veće – isti smještaj za četiri osobe tada košta i do 150 eura više.
A gdje je u cijeloj priči Hrvatska? Ima li splitska iznajmljivačica pravo na ljutnju zato što na ovdašnjem terenu mnogo toga još "visi u zraku"? Vlado Šestan, vlasnik i urednik portala www.travel-advisor.eu, profesionalni putnik i sudionik brojnih svjetskih konferencija o turizmu, shvaća njezinu zabrinutost.
Korona free zone
– Velika je bitka na Mediteranu. Nitko ne čeka nekakve odluke Europske komisije ni nekakvih imaginarnih ministarstava turizma, nego se želi baviti biznisom. Nije to neka priča u stilu "imat ćemo sjednice, pa ćemo imati odluke, bla, bla, bla"... Svi se bave organizacijom biznisa. Naravno da će Grci iskoristiti neke otoke, koji će biti korona free zone. Isto spremaju i Talijani sa Sardinijom, možda i Sicilijom, a isto rade i na Malti. Štos je u tome da turistički djelatnici, jednako kao medicinski radnici, moraju biti procijepljeni kako bi se ljudi koji dolaze u njihovu zemlju osjećali sigurno. Naravno da će biti potrebne nekakve COVID putovnice ili potvrde o cijepljenju ili one o preboljenoj koroni, koje neće vrijediti samo tri mjeseca kao sada u Hrvatskoj, što je totalna glupost, nego šest, devet ili više mjeseci. Evo, primjerice, ja mogu u Sloveniju s potvrdom, prebolio sam koronu prije šest mjeseci. Slovenci me, drage volje, puštaju. Ali ako hoću natrag, u Hrvatsku, ta potvrda ne vrijedi. Ni slovenski turist koji je prebolio koronu prije tri dana ne može kod nas bez PCR testa. I što će napraviti?! Neće doći. Hrvatska očito ne prati stvari i ne čini ništa kako bi nešto napravila za buduću sezonu – kritički se osvrće Šestan, dodajući kako sve države već rade na tome.
– Turizam u Hrvatskoj vode ljudi koji nemaju blage veze o turizmu. Slučajno su, nekakvim klijentelističkim odabirom, došli na funkcije. Oni ne znaju što treba raditi. Turizam u Grčkoj, Turskoj, Austriji..., vode ljude koji se time bave. Turistički biznis je ozbiljan posao. Sezonu treba pripremiti, doći na strana tržišta, komunicirati prednosti koje imamo u odnosu na neke druge. I onda će nam netko doći. Naravno, to ne znači da nam ovoga ljeta nitko neće doći, ali pitanje je gdje i s čim. Sigurno da je Hrvatska autodestinacija za razliku od Grčke i Turske, pa će Istra i Kvarner možda biti popunjeni kao i lani, ali to se nas ne pita, nego je pitanje hoće li Austrija, Njemačka ili Češka odlučiti pustiti svoje građane u Hrvatsku ili neće. Ili će to biti periodično... Te priče kako su nama Austrijanci lani zeznuli sezonu, za malu su djecu. Države se brinu za svoje građane. A hoće li ih pustiti ove godine, ovisi o tome hoće li ljudi biti procijepljeni, što očito neće, te hoće li biti procijepljeni turistički radnici u zemlji u koju putuju, što, u našem slučaju, očito neće. Živi se od pripreme, koga briga što se netko nada da će biti dobra sezona – odmahuje rukom Vlado Šestan. Ipak, smatra da će se, "ako Bog da", u slučaju Hrvatske sve posložiti kao lani, pa će biti nešto od sezone, ali ne našom zaslugom.
– Nije našom zaslugom ni 2019. bila uspješna. Turizam se u Hrvatskoj slučajno dogodio, u onom trenutku kad su avioni prestali letjeti u Tunis i arapske zemlje, pa su kompanije rekle: "Aha, kud ćemo sad?" Ali mislim da će sve biti na "last minuteu". Sve rezervacije koje sada dolaze su potpuno irelevantne jer se mogu otkazati bez penala. Svugdje je isto, u Austriji, Grčkoj... Nitko nema zajamčenu sezonu. Lani su na nekim grčkim otocima primali Ruse, koji nisu trebali imati vizu za Europsku uniju ni bilo kakve papire oko korone. I Rusi bi došli, ostavili im putovnice, bili tamo na ljetovanju, sjeli u avion i natrag u Rusiju. Isto je i Španjolska učinila na Mallorci. Tako se priprema za neko tržište, a ne u stilu "mi se nadamo, Europska komisija će reći". Koga briga što će reći Europska komisija?! Reći će što njima odgovara, a ne nama – oštro će Šestan.
Da će se ljeta 2021. voditi bitka za turiste na Mediteranu, u startu daje do znanja i turistički stručnjak Nedo Pinezić, višedesetljetni pružatelj usluga smještaja u domaćinstvu u Malinskoj na otoku Krku. Pinezić je utemeljitelj i prvi predsjednik Hrvatske udruge za obiteljski smještaj pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji se bavi analitikom, marketingom i promocijom turizma, te razvojem turističkih proizvoda.
Slučajni uspjeh
– Testiranja nam moraju biti na prvom mjestu, jer se do ljeta u Europskoj uniji, koja ostaje glavno emitivno tržište, neće cijepiti dovoljan broj stanovnika čime bi se olakšalo sezonsko migriranje prema Mediteranu. A da mi sada i dobijemo veliku količinu cjepiva, do sezone ni fizički ni vremenski nećemo stići procijepiti dovoljan broj stanovnika kako bismo postigli visok stupanj prokuženosti. Sve vrijeme smo bili fokusirani na cijepljenje i sada shvaćamo da je to nedostižan cilj i da su testovi ključni. Da moraju biti jeftini i dostupni, ne skuplji od 30 eura po osobi, kao što je slučaj u Turskoj. Na to se potrebno fokusirati i nešto prioritetno napraviti kako bi brend StaySafe, koji je pokrenulo Ministarstvo turizma, imao težinu. Znači, ako iza njega stoji dobar sustav PCR testiranja, koji je i cjenovno i operativno dostupan, onda uz sve druge mjere koje provodimo, to sve skupa ima smisla – naglašava Pinezić. Važna će biti i protočnost na granicama, bit će potrebno osmisliti dobru organizaciju kako se ne bi stvarali čepovi.
– Istina je bolna, o ovome govorimo već dva mjeseca, ali to nitko ne želi čuti. Svi se nadaju Božjem čudu, da će sve preko noći nestati i normalizirati se, a da ćemo mi slati nekakve lijepe poruke, pa će ljudi pasti u nesvijest od toga kako smo mi divni i krasni i kako će sve biti u redu. A na prvom mjestu je sigurnost. Više od 86 posto ispitanih putnika jasno se izjasnilo da će putovati isključivo nekamo gdje će se osjećati sigurno, gdje uvide da je zemlja organizirana, gdje mogu bezbolno prolaziti granice, da se ne stvaraju komplikacije na putovanju. I da ih to previše ne košta. Sve zemlje su provodile ta istraživanja i došle do sličnih rezultata. Zna se koji su prioriteti u postupanju, što je na prvom, drugom i trećem mjestu. Čini mi se da smo mi krenuli od trećeg. Od naljepnice – ironično će Nedo Pinezić.
TURSKA: testiranje u zračnim lukama
U Turskoj svi hoteli certificirani u okviru turističkog programa "Sigurni turizam" pružaju mogućnost testiranja turista prije odlaska iz Turske u Veliku Britaniju ili negdje drugdje. Testovi koštaju oko 30 eura, a testiranje se provodi i u međunarodnim zračnim lukama u Turskoj. Turisti su u prilici iskoristiti i poseban paket turističkog osiguranja (15 eura) koji pokriva troškove povezane s COVID-om, poput liječenja, lijekova i hitne pomoći.
NJEMAČKA: Ne idite nigdje, ostanite kući
– Njemačka se već ozbiljno reklamira: "Ne idite nigdje, ostanite kući". Austrija isto. Lani su Poljaci, Česi, Slovaci, čak i Srbi, uvodili vaučere od 200 ili 300 eura da ne napuštaju svoje zemlje. Zašto Hrvatska to ne čini? Zašto svojim građanima ne daje vaučere od tisuću ili više kuna da ih, po svojemu nahođenju, mogu potrošiti unutar Hrvatske?
Ne mora to biti more, može biti kontinentalni turizam. Turističke zajednice dobivaju novac od svih nas, pa neka daju taj novac građanima, da s tim novcem pomognu turistički sektor. A naša ministrica kaže: "Mi računamo na Hrvate?" Pa što ste napravili da vam Hrvati dođu' – pita Vlado Šestan.
EUROPSKA KOMISIJA: Uvodimo COVID putovnice
Europska komisija predložila je uredbu o uspostavi digitalne potvrde koja bi trebala omogućiti sigurno putovanje unutar Europske unije tijekom pandemije. To će biti dokaz da je osoba cijepljena, da je već preboljela bolest ili da ima negativan test na COVID-19.
Potvrde će biti besplatne, u digitalnom ili papirnatom obliku, na jeziku zemlje koja ih izdaje i na engleskome. Sadržavat će kod kako bi se osigurala sigurnost i autentičnost, a trebale bi biti spremne do 1. lipnja.
Potvrde trebaju biti usklađene i provjerljive u cijelom EU-u, a objedinjavat će ograničeni skup podataka: ime, datum rođenja, datum izdavanja, relevantne informacije o cjepivu/testu/oporavku i jedinstveni identifikator potvrde.
Riječ je o mjeri koja je uvelike namijenjena spašavanju turizma u EU-u.