Ivana Maletić o poslu u Bruxellesu, rodnome gradu, demografskoj politici, zadržavanju mladih u Hrvatskoj, belgijskom jelovniku i Baginoj košarkaškoj "prevari"... Europu pritiska siromaštvo!

Sedam dana boravila je hrvatska EU parlamentarka Ivana Maletić u rodnom Šibeniku. I nije trebao poseban napor da je nagovorimo na razgovor za, njoj očito dragi, "Šibenski list".

- Čujem da ste od srca zapljeskali kad je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker u EU parlamentu kazao "kako nije nimalo upitan Pelješki most…
-To je bila izvrsna poruka! Stigla je baš u vremenu kada se govori da Bosna i Hercegovina postavlja uvjete kojima može zaustaviti ili usporiti projekt pelješkog mosta. U doba kad su mnogi kod nas počeli sumnjati, propitivati. Posebno mi je simpatično bilo kada je Juncker "u paketu" spomenuo Dalmaciju i kako će podržati sve infrastrukturne projekte u Dalmaciji. Svoje veliko odobravanje kao Dalmatinka izrazila sam na najbolji način - pljeskom - počela je naš razgovor Ivana Maletić.

Obnova tvrđava

- Je li spomenuta Junckerova izjava i nepobitni dokaz kako je sklon Hrvatskoj, Dalmaciji, a prije svega Dalmatincu, premijeru Andreju Plenkoviću?
- Dokaz je to da je Juncker svjestan važnosti europskih fondova i kohezijske politike za Hrvatsku. A to je jako dobro s obzirom na rasprave o budućem EU proračunu koje su u tijeku. Smatram da je indirektno poručio da će se zalagati za jaku kohezijsku politiku što nama ide u prilog. Svakako je izrazio i svoje simpatije i poštovanje koje gaji prema Hrvatskoj i našem premijeru.

- Vi ste vjerojatno u svemu vidjeli i interes rodnog Šibenika. Koliko vam znače šibenske tisne kale?
- Naravno. Posebno me ispunjava radošću činjenica da Šibenik i cijela Šibensko-kninska županija vrlo uspješno koriste EU sredstva još od najranijih vremena kada su se koristili pretpristupni programi. Ponosna sam što će Hrvatsku u Europskom parlamentu predstavljati i projekt obnova šibenskih tvrđava. Naime, u sklopu inicijative "Neka zvijezde sjaje", koju je pokrenulo nas devet zastupnika iz Odbora za regionalni razvoj, bit će predstavljeno po pet projekata iz svake države financiranih iz EU fondova. Projekti, koje su građani prepoznali kao posebne i zanimljive, a koji su pridonijeli pozitivnim promjenama i poboljšanju života. Revitalizacija Tvrđave svetog Mihovila je u kontekstu obnove i ostalih triju tvrđava, izgradnje šetnice u Kanalu svetog Ante… To je zaista posebnost kojom se možemo ponositi ne samo u Šibeniku, nego u cijeloj Hrvatskoj, pa i Europi.

Proslava 950 godina

- Niste krili oduševljenje dolaskom 60 članova šibenske delegacije u Bruxelles u povodu 950 godina prvog spomena Šibenika. Suprotno tome, bilo je mišljenja da je taj posjet bio više kurtoazan. Bez gospodarskih efekata. Je li vam se, inače, svidio film o 950 godina Šibenika?
- Dolazak i predstavljanje u Europskom parlamentu je više pitanje priznanja posebnosti koju jedan grad, županija ili država ima. Cilj je pokazati zastupnicima, djelatnicima parlamenta i svim posjetiteljima specifičnosti i ljepote države koju predstavljamo. Zato su sve izložbe i konferencije važne. Zauvijek ostaje zabilježeno da su se ta predstavljanja dogodila u Europskom parlamentu. Za gospodarske efekte potrebna je nadogradnja i obilazak sajmova na kojima se susreću potencijalni investitori. Prezentacije kojima se žele postići gospodarski efekti sasvim su drukčije i s materijalima pripremljenim za investitore. Sve što se predstavljanjem Šibenika u EU parlamentu može postići, postignuto je. Mnogi su bili zadivljeni činjenicom da slavimo 950 godina. Film je izvrstan, baš onakav, kakvog tako velika i posebna obljetnica zaslužuje.

- Osjetio sam da niste bili nimalo kurtoazni kad ste hvalili atmosferu na obljetničkom skupu HDZ-a. Bila je daleko od nekadašnjih navijačkih skupova, usmjerena više gospodarstvu, razvoju…
- Svaki skup nosi neke svoje poruke i odraz je određenog trenutka. Naravno, svatko najviše voli svoje područje, pa je meni najdraže kada su u prvom planu projekti, gospodarstvo, mladi, planovi za rast i razvoj... U Šibeniku i cijeloj županiji prepoznata je važnost obrazovanja i znanosti te povezivanje s poduzetnicima. Preobrazba šibenskog Veleučilišta u Sveučilište temeljit će se upravo na tom pristupu. Ulaže se u inkubator, potiču inovacije, znanja za razvoj novih tehnologija… Samo tako se poslovne zone mogu razvijati i staviti u potpunosti u funkciju. Upravo se o tome najviše govorilo na proslavi 28. obljetnice HDZ-a Šibensko-kninske županije.

- Nediljko Dujić i vi bili ste unisoni u stavu da u županiji valja više otvoriti vrata mladima…
- Stavili smo to u kontekst demografske politike i zadržavanja mladih. Kako bez kvalitetnih radnih mjesta i "pristojne" plaće
možete ostati i zasnivati obitelji ovdje u Hrvatskoj!? U svojim općinama i gradovima koje najviše volite.

Školovanje uz rad

- Kako biste bolje objasnili vašu izjavu "da mlade valja vezati za rad i proizvodnju još tijekom studija"
- Važno je da mladi za vrijeme školovanja nauče raditi. Ako su upisali obrtničko zanimanje nije prihvatljivo da se u poljoprivrednoj, građevinskoj, pomorskoj, strojarskoj ili bilo kojoj drugoj srednjoj školi prvi put s praksom susretnu kada završe školovanje. Nažalost, takvih primjera je puno. Da ne govorimo o fakultetima, samo teorija, a praksa forme radi. To moramo hitno promijeniti. Za to ne trebamo čekati nove velike strategije i akcijske planove. Dovoljno se odmah povezati s poduzetnicima, razviti praktičnu nastavu u suradnji s njima ili na temelju njihovih potreba na lokalnoj razini.

- Tvrdite da nisu dovoljne samo brojke koje svjedoče o gospodarskom rastu ako se one ne ćute u svakodnevnom životu građana…
- Činjenica je da hrvatski gospodarski rast ne prati i primjeren rast plaća, a razlog za to je još uvijek niska produktivnost te nedovoljna kvaliteta novih radnih mjesta. Riječ je o radnim mjestima na pola radnog vremena ili o privremenom radu te su i plaće niže. Ovo je situacija na razini cijele Europske unije, a u Hrvatskoj je još izraženija. Zato su jedna od ključnih tema rasprava u Europskom parlamentu bile sve veće socioekonomske nejednakosti među građanima EU-a i njihov utjecaj na svakodnevni život. Raste jaz između siromašnih i bogatih. Na razini EU-a cilj je bio smanjiti broj siromašnih stanovnika za 20 milijuna do 2020. godine, a zasad se događa sve obrnuto. Na kraju prošle godine broj siromašnih veći je za 1,7 milijuna. Taj negativan trend možemo zaustaviti jedino ulaganjem u obrazovanje i znanost, financiranjem rizičnih inovativnih projekata, transformacijom poslovnih procesa i uvođenjem novih modela rada.