Istražili smo gdje su naj- plaće i koja su top zanimanja u Hrvatskoj: u mekoj saborskoj fotelji bolje je nego u stresnom kontrolnom tornju

Najveće prosječne plaće od 20.000 kuna zarađuju kontrolori leta, uz rame su im piloti sa 16.600 kuna, a na trećem su mjestu top menadžeri. Nećete pogriješiti tipujete li u životu na neko menadžersko mjesto, ta kategorija zanimanja uvijek je među vodećima po debljini bušte. Niste li tip za takve poslove, a sanjate nebeske visine, posao pilota ili možda kontrolora leta, ne dajte se smesti i nastavite sanjati. Imate li sve što se traži za te poslove, menadžeri vam mogu staviti soli na rep.

No od kontrolora leta se traži mnogo, od čega se neke stvari ne mogu naučiti niti istrenirati, nego se radi o posebnim sposobnostima i psihofizičkim vještinama koje imaju rijetki, a presudne su za jedno od najstresnijih zanimanja na svijetu.

Premda su top menadžeri s prosječnih 12.069 kuna neto plaće prošle godine bili najplaćenija kategorija zaposlenika, kontrolori leta i piloti su ispred njih, ako se gledaju pozicije a ne kategorije zanimanja. Međutim, ostala zanimanja iz ove kategorije, u koju se ubrajaju piloti i kontrolori leta – prijevoz, promet i logistika – slabije su plaćena, pa ta kategorija nije u top najplaćenijih nego među 10 najlošije plaćenih u zemlji.

Jadna uprava

Podaci su to koje nam je dala Antonija Bušić Crnković s portala MojPosao.hr, a riječ je o analizi podataka iz servisa mojaplaća.hr s više od 47 tisuća sudionika.

U top menadžmentu prosječna plaća zadnjih godinu dana iznosi 12.069 kuna, a tu plaću imaju direktori financija, direktori financija i računovodstva, regionalni direktori, direktori logistike, prodaje kao i izvršni direktori. Top menadžere slijede menadžerske pozicije koje su na hijerarhijskoj ljestvici nešto niže, s prosječnim plaćama od 8706 kuna, a radi se o upraviteljima hotela, business development managerima i product ownerima ili voditeljima razvoja poslovanja i voditeljima proizvoda, preveli su nam u portalu MojPosao.

Sve ovo su najveće prosječne plaće, pa tako ima menadžera sa znatno većim prosječnim plaćama, ali i onih iz slabo plaćenih djelatnosti s nižim plaćama. U portalu MojPosao nisu nam mogli dati raspone tih plaća i kažu da nije svejedno ni o kojoj se djelatnosti radi.

– Top menadžeri u administrativnim djelatnostima su u prosjeku niže plaćeni od onih u financijama. Najplaćeniji top menadžeri su u financijama, zatim prodaji, IT-u te turizmu. Najmanje plaćeni top menadžeri su u javnoj upravi, administrativnim zanimanjima te građevini – objašnjavaju s portala.

Nakon menadžerskih pozicija slijede specijalističke pozicije u tehnologiji i razvoju gdje najveće prosječne plaće od 8705 kuna imaju IT arhitekti, Scrum masteri za koje su nam na portalu MojPosao rekli da su to majstori facilitator agilnog razvojnog tima, a mi bismo to krajnje pojednostavili na stručnjake za upravljanje softverskim projektom. Slijede informacijske tehnologije s 8006 kuna plaće za IT savjetnike, pa ljudski potencijali sa 7449 kuna, upravljanje kvalitetom u kojem su rukovoditelji osiguranja kvalitete najplaćeniji sa 7067 kuna.

Na naše pitanje o time jesu li ovi podaci vezani samo za realni sektor gospodarstva, a ne za tvrtke u državnom vlasništvu, na portalu navode da imaju nešto državnih tvrtki, ali je manje s obzirom na to da je plaća njihovih zaposlenika određena nekim drugim uvjetima, a ne slobodnim tržištem pa onda zaposlenici državnih službi nemaju toliku motivaciju sudjelovati u ovakvom istraživanju i ostavljati svoje podatke. A u zemlji je kažimo i to, oko 1400 tvrtki u državnom i pretežito državnom vlasništvu sa stotinjak tisuća zaposlenih. Imamo još i oko 13.600 zaposlenih u 576 županija, gradova ili općina, 2545 dužnosnika, visokih dužnosnika i javnih službenika...

Blago se zastupnicima

Inače, prema podacima Državnog zavoda za statistiku koji jednom godišnje objavljuje podatke o visini plaća po djelatnostima svega 4,2 posto ljudi u zemlji zarađuje više od 12.001 kunu što je 40.430 ljudi. Među tim ljudima su i kontrolori leta, kako već rekosmo jedno od najstresnijih zanimanja na svijetu, u čijem su poslu pogreške nedopustive, prolaze brojna testiranja, simulacije kontrole leta, rade noću i danju, a koncentracija ne smije pasti ni u jednom trenutku.

Malo tko nije gledao neki film u kojem je mogao steći kakav takav površan uvid u rad kontrolora leta i krizne situacije koje rješavaju, a svi svakodnevno svjedočimo radu 151 saborskog zastupnika, 20 ministara u Vladi, 1321 župana, gradonačelnika, načelnika i njihovih zamjenika... a kakav je dobro znamo po vlastitom standardu i iseljavanju iz zemlje. Znamo li da je prosječna plaća saborskog zastupnika oko 15.000 kuna, a kad se na njih natalože svi oni troškovi na koje imaju pravo, poput naknada za odvojeni život, stanarine, putnih troškova... od kojih su neki prošle godine složili mjesečno i do 12.500 kuna, jasno je da su prešišali kontrolore leta, ministarske plaće, premijerovu od 21.655 kuna, predsjedničinu od 24.376 kuna...

Po podacima koje je objavio RTL, te plaće premašuju guvernerske i viceguvernerske plaće u Hrvatskoj narodnoj banci koje su od 34.000 do 44.000 kuna.

Sve sposobnosti kontrolora leta nisu dovoljne da prelete sve to visine. Zato kontrolori, kao i ostali smrtnici, često odlučuju okušati sreću drugdje. Još niste čuli da je nekom saborskom zastupniku palo na pamet konobariti u Irskoj, prati suđe u Austriju ili raditi na baušteli u Njemačkoj.