Vrijeme jeftine hrane odavno je prošlo. Tomu se moraju prilagoditi proizvođači, ali i kupci koji se žale kako je voće i povrće na tržnicama preskupo, piše HRT. Provjerili smo je li omjer cijene i onoga što se nudi realan.
Majin telefon gotovo neprekidno zvoni. Mali krastavci za kiseljenje, prva klasa tri eura.
Sezona je pripreme zimnice, pa se i kupci žure nabaviti povrće na vrijeme. Rajčica, patlidžan, paprika.
- O pa krasna je, 2 i pol eura. Nije ni tako skupa jer doma vam ne uspije baš uvijek, rekao je Josip, Peklenica.
Često toga nisu svjesni građani pa se žale na visoke cijene voća i povrća. Proizvodnja nikad nije bila skuplja, kaže Maja koja je prije godinu dana preuzela obiteljski posao.
- Od sjemena, gnojiva, zemlje, radne snage, mjesta na placu, sve je otišlo gore, objasnila je Maja Zelenić, vlasnica OPG-a.
Cijena i kvaliteta
Stoga nisu imali drugog izbora nego prilagoditi cijene. Stalni kupci se ne žale jer znaju što kupuju, svježe povrće izravno iz plastenika, ubrano prije nekoliko sati.
- Jesti treba, ispada da je hrana skupa koju trebaš, a sve ostale potrepštine koje ljudima ne trebaju, a kupuju ih to nije skupo. Trebali bi malo ljudi prioritete posložiti, kazala je Maja.
Da zaista nije lako proizvesti domaće, ekološko, zdravo povrće uvjerili smo se i mi. Nismo niti možda pola sata proveli ovdje u plasteniku, temperatura je na nekih 35 stupnjeva, a osjeća se kao da je i +50.
Zato razmislite je li lakše zasukati rukave i primiti se motike ili pak izdvojiti koji euro više i "gospodski" otići s tržnice punih vrećica.