Najava povećanja broja djece kojoj će biti dostupan dječji doplatak i povećanje ukupno planiranih sredstava za isplatu dječjih doplataka vjerojatno su dobre vijesti za mnoge roditelje.
Nažalost, bojim se da najavljeni iznos neće biti dovoljan, budući da kod nas veliki broj građana, uključujući i djecu, živi u siromaštvu – komentirala je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić najavu Vladine demografske mjere u sklopu koje se namjerava dodatno izdvojiti 440 milijuna kuna za doplatak za djecu.
Vladin je plan da se poveća cenzus s 1663 kune na 2328 kuna, te tako dodatno obuhvati oko 94.000 kućanstava, odnosno 156.000 djece. Ukupno bi to bilo 250.000 djece.
Pravobraniteljica za djecu podsjeća kako su zbog siromaštva mnoga djeca na različite načine uskraćena u ostvarivanju prava u različitim segmentima života.
– Siromaštvo utječe na ostvarivanje prava djece na kvalitetno obrazovanje, na najvišu moguću razinu zaštite zdravlja, na igru i slobodno vrijeme, i općenito na odgovarajući životni standard. Zato je dužnost države omogućiti svima takav standard i osigurati sredstva kako bi doista svakom djetetu bilo zajamčeno ostvarivanje njegovih prava iz Konvencije o pravima djeteta – ističe Ivana Milas Klarić. To međutim, veli, zahtijeva sustavan pristup praćenju potreba djece, planiranju i izdvajanju sredstava za djecu i donošenje tzv. dječjeg proračuna – i na nacionalnoj i na lokalnim razinama – što je Hrvatskoj u više navrata preporučivao Odbor za prava djeteta UN-a.
Ako, pak, govorimo o mjerama koje su usmjerene na poticanje demografskog rasta u Hrvatskoj, pravobraniteljica smatra da bi one trebale počivati na široj obiteljskoj politici koja, osim ulaganja u djecu kroz dječje doplatke i socijalna davanja, uključuje i niz drugih raznovrsnih mjera podrške roditeljstvu.
– Smatram da bi bilo dobro uvesti univerzalni dječji doplatak kao pravo svakoga djeteta, a osim toga osigurati i dodatnu zaštitu djeci koja su u posebno ranjivim situacijama. Ali naglašavam da to neće riješiti demografski problem Hrvatske bez sustavnoga unapređivanja društvene podrške roditeljstvu u Hrvatskoj – napominje naša sugovornica i objašnjava kako su takve preporuke upućene Vladi i ministarstvima prošle godine.
U preporukama je, među ostalim, istaknuto da je na razini države potrebno donijeti konzistentnu obiteljsku politiku koja uključuje niz mjera, a podrazumijeva ulaganje u djecu, širenje usluga za djecu i roditelje, te prilagodbu postojećih usluga potrebama zaposlenih roditelja i potrebama djece u različitim okolnostima.
– Također smo istaknuli da podrška roditeljstvu mora postati i tema socijalnog dijaloga poslodavaca i sindikata s ciljem prilagodbe uvjeta rada, organizacije radnog remena i radnog okruženja potrebama roditelja. Naglasili smo i da je potrebno prilagoditi organizaciju i rad dječjih vrtića i škola potrebama i radnom vremenu zaposlenih roditelja – podsjeća pravobraniteljica za djecu.
Bojim se, na žalost, da dodatnih 440 milijuna kuna koje Vlada planira izdvojiti neće biti dovoljno, budući da veliki broj građana, uključujući i djecu, živi u siromaštvu