Katarina Kitarović, kći hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, od jeseni će studirati na prestižnom američkom Harvardu, doznaje se na Pantovčaku.
Katarina Kitarović, 18-godišnja učenica četvrtog razreda Međunarodnog IB programa XV. gimnazije u Zagrebu, primljena je na čak četiri najprestižnija svjetska sveučilišta, među ostalim i na Stanford te Columbia University, ali odabrala je Harvard gdje će imati stipendiju dvostruko veću od godišnje plaće svoje majke, hrvatske predsjednice. Stipendiju će, kažu na Pantovčaku, platiti Harvard. Na Harvard je primljena i Eva Goluža, kći donedavnog predsjednika Hrvatske liječničke komore Trpimira Goluže.
Napisala knjigu
Predsjedničina kći, osim što je vrhunska sportašica (državna je prvakinja u umjetničkom klizanju), bila je među jedan posto najboljih u svijetu u rješavanju SAT testa, ispita sposobnosti koji se koristi kao prijemni za preddiplomske studije u SAD-u.
Katarina Kitarović, govore oni koji je poznaju, htjela se osamostaliti i odseliti od roditelja.
- Ona ne želi biti javna osoba, ne želi da se o njoj piše kao o kćeri predsjednice - kažu oni koji je poznaju.
Katarina Kitarović vrhunska je učenica i sportašica, a uz to, pohađa i posebne mentorske programe matematike i spisateljstva. Bila je izvrsna učenica u svim školama koje je pohađala u SAD-u i Bruxellesu dok joj je majka bila na visokim dužnostima kao veleposlanica, a u Hrvatsku je krenula u školu u prvom srednje. Talentirana je za matematiku i fiziku, a radila je i s Mirom Gavranom.
Pomagala je svojim vršnjacima koji su imali suicidalne misli i o tome napisala knjigu. U Uredu predsjednice na Pantovčaku pak kažu da se nakon studija Katarina Kitarović planira vratiti u Hrvatsku.
Katarina Kitarović, iako je već donijela odluku da ide na Harvard, nije se još formalno upisala jer mora prvo položiti državnu maturu u Hrvatskoj, a službena odluka s Harvarda očekuje se 1. lipnja.
U SAD-u živjet će u studentskom domu. S Pantovčaka kažu kako je Katarina Kitarović dobila i preporuke svojih profesora i ljudi koji su ranije s njom radili u Bruxellesu i Washingtonu, gdje je pohađala škole.
Upisati prestižno sveučilište kakvo je Harvard ili Yale nije nimalo lako jer sam postupak prijave mladu osobu izbacuje iz zone udobnosti. Riječ je o procesu zahtjevnih testova za mlade ljude. Postupak je detaljno analizirala Anita Peti-Stantić, redovna profesorica Katedre za slovenski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, čija je kći Mirta uspješno završila Harvard. Harvard je upisala u godini kad se prijavilo više od 35 tisuća kandidata koje je trebalo svesti na 1600.
Stroga kontrola
Primarni ulaz na Harvard čini SAT test, ispit obavezan za sve, koji se sastoji od engleskog jezika, logičkog i matematičkog mišljenja. Potom slijede još dva specijalizirana SAT testa, gdje svaki kandidat bira uži interes. Profesorica Peti-Stantić kaže kako je SAT nalik našoj državnoj maturi, no mnogo teži jer zahtjeva logičko mišljenje, a ne repetiranje gradiva. Može ga se polagati prije ulaza u četvrti srednje. Specifično za SAT test jest što ga svi kandidati na svijetu pišu u isti dan, strogo je sigurnosno kontroliran, a mnogi ga kandidati pišu na nematerinjem jeziku.
Odlične ocjene nisu garancija za upis. Za Harvard to nije dovoljno. Važan kriterij u prijavnom procesu je esej, gdje se traži visoka razina akademskog vokabulara. Pišu se dva eseja. Oni su relativno kratki, no to je ujedno zamka: u dvije stranice kandidat prvo mora što bolje predstaviti sebe, pri čemu ne može biti praznog hoda i nepotrebnih riječi. Na drugom eseju kandidat piše na jednu od ponuđenih tema.
Treći korak je popunjavanje prijave, što uključuje nabrajanje postignuća.
- Kada gledam dijete naše predsjednice, mogu pretpostaviti zašto su je primili. Ona je izvanredna u školi, pokazuje ne samo talent, nego i upornost u tomu što radi. Sjajna je u sportu, što se posebno cijeni, a s druge strane vidljiv je i njezin društveni aktivizam - napisala je knjigu koja pomaže njezinim vršnjacima. Sve su to stvari koje se gledaju na Harvardu, gdje pokušavaju istinski sagledati čitavu osobu - kaže profesorica.
U prijavnoj aplikaciji je i 15-ak pitanja koja zahtijevaju kraće opisne odgovore. Jedno od pitanja, primjerice, bilo je - što bi učinio/la da imaš slobodno popodne. (Mirtu je mučilo ovo pitanje, na koncu je odlučila biti potpuno iskrena. Napisala je: Da imam slobodno popodne, otišla bih na mirno mjesto i cijelo popodne čitala).
Koja je tvoja najbolja, a koja najgora osobina; koji ti je najbolji savjet netko dao u životu? I to su pitanja za Harvard. Cilj je vidjeti - tko je zapravo kandidat.
Potom kreću intervjui. Vode ih alumniji, bivši studenti Harvarda, a kandidati katkad imaju i negativnog iskustva. (Mirtin intervju vodio je znanstvenik s MIT-a koji se bavi umjetnom inteligencijom. Jedno od njegovih pitanja bilo je: Vidim da si pohađala glazbenu školu, svirala klavir. Što si svirala na završnom koncertu, možeš li mi to otpjevati?). Na taj način provjeravaju jesi li “fejk” ili nisi.
Ritual
Vrijednost donose preporuke profesora kandidata. Po mišljenju Anite Peti-Stantić, tu su učenici iz Hrvatske pomalo zakinuti jer svi naši profesori vjerojatno nisu navikli na tu formu i ma koliko imali visoko mišljenje o svom učeniku, teško to izraze kroz kratku formu preporuke.
Na Harvardu imaju zanimljiv ritual odabira. Kad skupe prijave, čitaju ih. Potom prošeću, popiju kavu, uzmu prazan papir i napišu koga su zapamtili. Ostale maknu. Ne pišu uvijek imena. Katkad napišu “to je ona cura koja sjajno pleše i napisala je knjigu o...”. Na taj način odabiru nekoliko tisuća kandidata. Potom se administratori i profesori zatvaraju po osam sati dnevno u dvoranu. Na ekranu se prikazuju svi dokumenti odabranih kandidata, pri čemu je važno da vas netko u dvorani zagovara, odnosno prezentira ostalima. Uvjeravaju ostale da su njihovi odabranici dobar materijal za Harvard. Pritom pažljivo biraju one za koje misle da su u stanju dobro podnijeti pritisak. Jer studij na Harvardu za mnoge je nezamisliv pritisak.
- Prostora za upis preko veze ne vidim. U slučaju predsjedničine kćeri, sigurno nije bilo na odmet što joj je mama predsjednica, no to je sigurno nije ubacilo na Harvard - tvrdi Peti-Stantić.
Četiri koraka za upis
1. SAT test
Sastoji se od engleskog jezika, logičnog i matematičkog promišljanja. Polažu ga u isto vrijeme svi kandidati, u strogo kontroliranim uvjetima.
2. Esej
Traži se visoka razina akademskog vokabulara. Kandidat predstavlja sebe, a potom piše drugi esej na određenu temu.
3. Aplikacijska pitanja
Kandidati upisuju svoja postignuća, sportsku aktivnost, društveno korisno djelovanje, odgovaraju na pitanja kroz koja ocjenjivači provjeravaju i karakterne osobine.
4. Intervjui
Pitanja znaju biti iznenađujuća, provjerava se vjerodostojnost navedenih vještina i znanja te karakterne osobine.
