Kao da nije dovoljno što cijene lete u nebo, sad su na djelu i ograničenja količine proizvoda koje možete kupiti. Neke su europske zemlje uvele praksu po kojoj, zbog izvanrednih prilika na tržištu uzrokovanih ratom u Ukrajini, možete kupiti tek određeni broj artikala.
Najčešće se to odnosi na najnužnije namirnice: brašno, ulje, šećer, sol... Dapače, vlade preporučuju trgovcima da ograniče prodaju spomenutih proizvoda, kako ne bi došlo do nestašica. Tako u jednoj trgovini u Bijeljini, u BiH, stoji natpis kojim se limitira količina brašna i ulja koju možete kupiti.
Iz najvećeg španjolskog trgovačkog lanca "Mercadona" izvijestili su kupce da od četvrtka ograničavaju prodaju suncokretova ulja, tako da će jedan kupac moći kupiti najviše tri boce od litre ulja ili jednu bocu od pet litara ulja zbog situacije u Ukrajini. U Italiji reduciraju potrošnju energenata i pozivaju građane na štednju. Zbog redukcije struje neke će žičare na skijalištima raditi kraće, a iz istih razloga u državnim se uredima preporučuje smanjiti grijanje.
Nismo samodostatni
Poznato je da je upravo ratom zahvaćena Ukrajina najveća europska žitnica. Odatle stiže i polovina svjetskog uvoza suncokretova ulja. No, vlada je zbog ruske agresije ograničila izvoz.
Je li takvo što osnovano? Trebaju li naše vlasti povlačiti iste ili slične poteze koji sigurno neće naići na odobravanje javnosti, jer je prirodno da kupci, kad je god rat medijska tema i surova realnost, počinju gomilati kućne zalihe?
– Osobno mislim da su to dobre odluke. Kad vaš vanjsko-trgovački partner ograniči izvoz određene robe kako bi imao dovoljno zaliha za vlastito tržište, isto morate napraviti i vi sami. U ovakvim je situacijama neizvjesnost na tržištu roba široke potrošnje uvijek prisutna. Tim više što mi kao zemlja, koja je na neki način zanemarila domaću proizvodnju, u mnogočemu nismo autarkični. A ako niste samodostatni, osuđeni ste na uvoz čak i u ovim vremenima kad su mnogi lanci dobave prekinuti ili dovedeni u pitanje zbog ratnih okolnosti. Ukratko, ne proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe i prelije li se rat izvan ukrajinskih granica, u regiju, nužno ćemo morati limitirati kupnju određenih proizvoda dok se ne uspostave novi kanali nabave robe koja nam je svakodnevno potrebna, a prvenstveno tu mislim na žitarice, uljarice i energente – kaže naš cijenjeni ekonomist Petar Vušković.
Ovakav smo test već prošli za vrijeme "lockdowna". Tada su, zbog panike koja je zavladala, mnogi trgovački lanci bili opustošeni zbog iznimne potražnje za hranom i higijenskim potrepštinama. No, unatoč svemu nitko nije ostao gladan ni bez toaletnog papira, koji se pokazao najtraženijim artiklom u doba korone.
– Mi uvozimo čak i ono čega imamo dovoljno, a to je, recimo, maslinovo ulje iz Španjolske ili Grčke. Tako je i s plinom. Nemamo ga dovoljno, a mogli bismo povećati vlastitu proizvodnju. Ovo je zapravo jedinstvena prilika da aktiviramo sve domaće resurse. Naši se proizvođači ionako žale da ih uvoznici uništavaju, a evo im prave prilike da to isprave – poručuje ekonomist Vušković.
Domaće je – domaće
Naročito se to odnosi na proizvođače hrane.
– Pandemijska 2020. je dobar primjer kako se cijela nacija brzo može okrenuti vlastitim resursima. Tada su naš turizam spasili domaći gosti, a naši proizvođači svih vrsta hrane došli na svoje. Jeli smo naše, svježije, kvalitetnije i zdravije, i na taj način profitirali od situacije koja nas je primorala da aktiviramo domaću proizvodnju, jer je uvoz potpuno stao ili su količine određenih roba koje smo kupovali vani bile bitno smanjene – kaže Vušković.
Dr. sc. Petar Vušković s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, teškoće na međunarodnom tržištu osnovnih prehrambenih namirnica vidi kao priliku za promjenu kompletne strategije kad je domaća proizvodnja u pitanju.
– Sad se moramo okrenuti sami sebi, ali plašim se da nas ni ovo neće opametiti. Da zaključim, ako naši susjedi krenu s ozbiljnijim restrikcijama što se kupnje osnovnih prehrambenih namirnica tiče, a da bismo prvenstveno povećali vlastite zalihe i osigurali tako potrebe svoga građanstva i gospodarskih subjekata, ni nama neće preostati drugo do uzvratiti istom protumjerom. Da budem slikovit, ako vam susjed brani ubrati bilo što iz svoga vrta, ni vi njemu nećete dopustiti da se posluži onim što ste sami uzgojili.