Hrvatski potrošači sve više kupuju u izvorno stranim trgovačkim lancima - Lidlu, Sparu, Kauflandu i Eurospinu

Hrvatski potrošači sve više kupuju u izvorno stranim trgovačkim lancima, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji "Ekonomska kava" Hrvatske udruge poslodavaca, gdje je bila predstavljena financijska analiza maloprodaje hrane i pića u Hrvatskoj. 
Andrej Grubišić iz tvrtke Grubišić&Partneri analizirao je poslovanje 30 najvećih trgovačkih lanaca u zadnjih šest godina u segmentu maloprodaje hrane i pića, a lanci su u analizi  klasificirani u nekoliko grupa - nacionalni, regionalni, strani, domaći, izvorno strani, te domaći trgovački lanci koji su u međuvremenu preuzeti.   
Grubišić je rekao da je tržišni udio izvorno stranih lanaca - Lidla, Spara, Kauflanda i Eurospina - prije šest godina bio za tri postotna boda manji nego danas. Domaći lanci koji su preuzeti imaju nešto manji tržišni dok domaći regionalni lanci imaju za nepuna dva postotna manji market share.
"Ti brojevi pokazuju da hrvatski potrošač zapravo kupuje sve više i više u izvorno stranim trgovačkim lancima. Zašto? On je jedan od onih dionika koji ganja svoje legitimne ekonomske interese i ne treba ga zato kriviti", rekao je Grubišić. 
Govoreći o bruto marži, rekao je da je Konzum u proteklim godinama imao manju bruto maržu od prosjeka nacionalnih lanaca, dok Lidl uglavnom ima nešto nižu maržu od prosjeka. S druge strane, Spar i Plodine imaju iznadprosječnu maržu, Kaufland u pravilu nešto nižu, Tommy i Studenac višu, a Eurospin je kao hard diskonter očekivano ispod toga.
Kada je riječ o prihodima po zaposlenom, Lidl je, recimo, lani imao više od 300 tisuća eura po zaposlenom, dok je Lonia na 72 tisuće. Prosjek svih nacionalnih trgovačkih lanaca je 166 tisuća eura, a prosjek svih regionalnih 105 tisuća eura. 
U odnosu na stanje od prije šest godina, Lidlov prihod po zaposlenom rastao je  ukupno 11 posto, a Kauflandov gotovo 40 posto, isto kao prihod po zaposlenom Studenca.
Grubišić je kazao da je u proteklih pet godina 32,5 milijarde eura je iz hrvatskih top 30 trgovačkih lanaca distribuirano dionicima u trgovačkom lancu, od čega 86 posto dobavljačima. 
"Postoji ogromna interesna skupina kojoj je itekako bitno da ti trgovački lanci u razumnoj mjeri funkcioniraju, jer imaju interes od toga", naglasio je Grubišić, dodavši kako je osam posto išlo državi, nepunih šest posto zaposlenicima, dok su kreditori i vlasnici, što kroz kamate što kroz dividende, dobili nepunih jedan posto.
"Puno je interesa za postojanje i funkcioniranje trgovačkih lanaca koji nadilaze perspektivu isključivo i samo dionika koji se zovu vlasnici", naveo je, dodavši kako uvijek dominiraju dobavljači, uvijek je druga država, a treći su djelatnici, dok su investitori zadnji.
Inflacija ne utječe na bruto profitne marže
Po njemu, teza da inflacija utječe na bruto profitne marže nije utemeljena na statističkim podacima.
"Često čujemo da rast cijena u nekim biznisima uzrokuje inflaciju. To je nemoguće, inflacija je sama po sebi rast cijena. Rast cijena je refleksija koja manifestira posljedicu, a uzroci su negdje potpuno drugdje", rekao je Grubišić, dodavši da, ako želimo smanjiti stopu inflacije, moramo adresirati njezine uzročnike.
"Imamo potpuno pogrešnu tezu da su posljedice, dakle refleksija, inflacija, uzroci sami sebi", naglasio je istaknuvši i da se u trgovini ne radi za velike marže.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić ističe da Hrvatska prema međunarodno usporedivim podacima i dalje ima relativno nisku profitabilnost, odnosno da smo u neslavnoj skupini od šest najmanje profitabilnih ekonomija u EU. Uzroke niske profitabilnosti vidi u visokom poreznom opterećenju, ali i efikasnosti pravosuđa.
"Zbog visokog poreznog klina Hrvatska je nekonkurentna u plaćama u istočnoeuropskim razmjerima već na bruto plaći od dvije tisuće eura", naveo je Stojić. 
Što se tiče cijena hrane, Hrvatska je lani značajno povećala trgovinski deficit upravo u robnoj razmjeni prehrambenih proizvoda, pića i duhanskih proizvoda. Deficit je viši oko 56 posto u odnosu na protekli petogodišnji prosjek, naglasio je Stojić
"Pričamo o 1,7 milijardi eura, u odnosu na stabilan petogodišnji prosjek od oko milijardu eura, a ove se godine taj deficit još i produbljuje", zaključio je Stojić.