NOVO
HINA - Tim za traganje i spašavanje u ruševinama sastavljen od 15 pripadnika Ravnateljstva civilne zaštite i osam potražnih pasa za spašavanje bit će s dva vojna helikoptera MORH-a upućen prema Albaniji, izvijestilo je utorak Ravnateljstvo civilne zaštite.
Josip Granić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), koja je dio državnog intervencijskog tima, u razgovoru za Hinu kazao je da su u potresom pogođenu Albaniju, uz pse tragače obučene za izvlačenje iz ruševina, spremni poslati i ostalu pomoć. Od timova ljudi i vozila do voditelja potraga i koordinatora akcija na terenu.
Granić je kazao da je Ravnateljstvo civilne zaštite ponudilo pomoć više organizacija, a ne samo HGSS-a koji ima školovane pse za spašavanje iz ruševina, odnosno nekoliko potražnih timova s psima spremnima za takvu vrstu spašavanja.
"To su psi s višegodišnjim iskustvom traganja za mrtvim i živim ljudima na otvorenom području, a rad na ruševinama je dodatna edukacija koju određeni naši timovi prolaze te smo upravo te timove ponudili.
Psi, na sreću, nisu imali iskustva sa stvarnim razornim potresima, jer ih nije bilo osim u Italiji gdje naša pomoć nije trebala. No, riječ je o psima i timovima koji su osvajali razna priznanja svugdje po svijetu i spremni su", kaže Granić.
Civilna zaštita je priopćila da je albanska Vlada podnijela zahtjev za međunarodnu pomoć te do sada prihvatila pomoć Italije, Grčke i Rumunjske.
"Putem hrvatske ambasade u Tirani je uspostavljen kontakt sa zamjenikom ministra unutarnjih poslova Albanije te potvrđen prihvat hrvatske bilateralne pomoći. Tim za traganje i spašavanje u ruševinama sastavljen od 15 pripadnika Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH i osam potražnih pasa za spašavanje bit će s dva vojna helikoptera MORH-a upućen prema Albaniji", navode u priopćenju.
Dodaju da je Hrvatska i dalje u kontaktu s ERCC-om radi eventualnog upućivanja dodatnih timova i stručnjaka za traganje i spašavanje.
Razoran potres s epicentrom u Albaniji kod Drača magnitude 6.4 po Richteru, kao i serija blagih potresa koji cijelo jutro tresu cijelu regiju uznemirili su stanovnike Dalmacije, a pogotovo Dubrovčane koji su albanski potres najjače osjetili.
Splićani su pak jače osjetili potres koji je zabilježen u 10 sati i 19 minuta s epicentrom kod Blagaja u Bosni i Hercegovini.
Seizmolog Krešimir Kuk iz Geofizičkog zavoda PMF-a objašnjava kako je jutros zabilježen cijeli niz potresa različitih magnituda.
- Najjača su bila dva potresa u Albaniji koji su, nažalost izazvali veliku uznemirenost, žrtve i materijalne štete. Cijelo jutro bilježimo pojačanu seizmičku aktivnost na cijelom južnom dijelu duž Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne gore. Možemo reći da se radi o seriji potresa zbog toga što se aktiviralo jedno cijelo epicentralno područje.
- Koji su uzroci potresa?
- Znamo da su glavni uzroci potresa kod nas tektonske prirode. Afrička ploča se podvlači pod euroazijsku i tzv. Jadranska mikro ploča pritišće Dinaride. Tako je i u ovom slučaju.
- Kakva je je situacija trenutno? Smiruje li se tlo?
- Ne smiruje se. Podrhtavanje je i dalje konstantno. Uobičajeno je, kod jačih potresa da u nekom kraćem, a ponekad i dužem vremenskom razdoblju slijedi još niz potresa. To se i sada događa. Sve ovo što se bilježi kod nas i u bližoj okolini povezano je sa seizmičkom aktivnošću u Albaniji, ali evo na svu sreću u daleko manjem intenzitetu nego što je tamo.
- Koliko je zabilježeno potresa jutros na našem području?
- Bilo je na desetke manjih podrhtavanja, no uz dva potresa u Albaniji, jače se osjetio samo ovaj potres u Blagaju u 10 sati i 19 minuta. Za sada nema informacija o materijalnoj šteti u Hrvatskoj.
- Je li prije jutrošnjeg snažnog potresa zabilježeno podrhtavanje tla u blizini epicentra u Albaniji?
- Već dva mjeseca na tom se području bilježe slabiji potresi, no nikad ne možete predvidjeti kad će i hoće li izbiti jači.
- Ne treba širiti paniku jer za to nema razloga, no dobro je podsjetiti građane na neka pravila ponašanja prilikom potresa
- Zbog ovakvih podrhtavanja nema razloga za uznemirenost, no kod jačeg podrhtavanja, najbolje je, ako je moguće odmah izaći na neku otvoreno područje, ali to vrijedi u samo nekih prvih sekundi potresa. Svi oni koji ne stignu u tako kratkom vremenu izići van, trebaju naći neki zaklon, neku konstrukciju koja bi nas mogle zaštititi od predmeta koji bi se mogli urušavati – kaže Krešimir Kuk.
Zadnji jači potres na našem području dogodio se 5. rujna 1996. godine, u 22 sata i 45 minuta. Bio je jačine između sedam i osam stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici i pogodio je područje Stona, Dubrovačkog primorja i Hercegovine. Potres je u epicentru bio jačine 5,6 stupnjeva prema Richteru. Na sreću, ljudskih žrtava tada nije bilo ali su materijalne štete bile velike. Jednako razoran potres kao i 5. rujna, snage između sedam i osam stupnjeva Mercallijeve ljestvice, opet je protresao isto područje i 17. rujna.