Na temelju rezultata postupka Schengenske evaluacije započetog 2016. godine, Europska komisija smatra da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala ispunjavanje potrebnih uvjeta za potpunu primjenu schengenskih pravila i standarda.
Tako glasi diplomaska fraza kojom je Bruxelles definirao da je Hrvatska ispunila sve preduvjete za ulazak u Schengenski prostor. I tako ispunila izuzetno važnu zadaću: potvrdila da je naša granica sigurna kao i granice zemalja koje su već članice Schengena, njih 26, ne sve članice EU (primjerice Švicarska).
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: 'Odajem priznanje Hrvatskoj za ustrajnost i napore koje je uložila kako bi ispunila sve kriterije za pristupanje schengenskom području.' I tako potvrdio da su uzaludni bili svi potezi Slovenije, dijela njezinih zastpunika u Europskom parlamentu (koji su tako sebe ozbiljno dezavuirali u europskoj javnosti: a riječ je o liberalima i socijaldemokratima, dok su se pučani Janeza Janše suzdržali) te vlade koja je pisala Komisiji tražeći da se odluka o Hrvatskoj odgodi.
No, sada slijedi drugi dio cijele priče: potrebno je dobiti političku podršku zemalja članica. A tu je situacija bitno kompliciranija. Naime, Rumunjska i Bugarska su još 2011. godine dobile ovakvo odobrenje Komisije, a do danas nisu ušle u Schengen. Razlog: protivljenje prije svega Nizozemske zbog korupcije i nepoštovanja vladavine prava.
Bilo bi uistinu na razini presedana kad bi članice Hrvatsku pustile u članstvo mimo Bugarske i Rumunjske. Jer, ima prigovora prema Hrvatskoj i od strane Nizozemske i nekih drugih članica koje smatraju da Zagreb može još pričekati. Tu je i dodatni problem koji apostrofira Francuska: ulazak novih članica u Schengen bit će moguć nakon reforme Dublinskog sustava (ulazak migranata i azilanata) i samog Schengena. Oba su se sustava, posebno Dublinski, pokazali poroznim tijekom velike migracijske krize 2015. godine.
I tako Hrvatskoj sada predstoji razdoblje čekanja. Dok se ne sluče potrebne okolnosti za ulazak u Schengen. No, ima u svemu tome jedna dobra stvar: Slovenija nas neće moći blokirati. Naime, Ljubljana nije uspjela zaustaviti ovu odluku, a kada Francuska i Njemačka definiraju da je Schengenski sustav kvalitetno reformiran i odluče da Hrvatska uđe u članstvo vrlo je teško da bi se Slovenija usudila suprotstaviti Berlinu i Parizu.
Koliko će trajati boravak Hrvatske u “čekaonici” teško je procijeniti. Ovisit će to o velikom broju čimbenika na kojem sami ne možemo utjecati. Neki procjenjuju da ćemo prije uvesti euro (za to nam treba četiri godine) nego ući u Schengen. Ali, to u ovom trenutku nije važno. Važno je da je Hrvatska potvrdila da je u stanju implementirati zahtjevan sustav pravila koje poznajemo pod skupnim terminom Schengen. A to je već velika i jako dobra vijest. Posebno kad je došla dva mjeseca prije početka hrvatskog predsjedanja EU.
